Praktičan pregled pravila za solarne elektrane u Federaciji BiH — od nadležnih institucija i statusa prosumera do mrežnog priključenja, obračuna energije i poticaja.
Federacija BiH ima vlastiti zakonski okvir za obnovljive izvore energije i za električnu energiju. Taj okvir uređuje ko smije proizvoditi, pod kojim uslovima se energija predaje u mrežu i kako se obračunava.
Istovremeno, nijedna institucija ne vodi cijeli postupak sama. Federalni nivo uređuje energetska pitanja, kantonalni i lokalni organi imaju prostorne i građevinske nadležnosti, operator distributivnog sistema utvrđuje mrežne uslove i izdaje elektroenergetsku saglasnost, a snabdjevač učestvuje u obračunu energije i ugovornom odnosu.
Zbog toga isti solarni sistem može imati različit administrativni put u dva kantona — energetski dio je zajednički, a građevinski nije.
Dva federalna zakona iz 2023. godine — o korištenju OIEiEK i o električnoj energiji — čine osnovu, uz niz pravilnika koje donosi FERK.
Krajnji kupac koji proizvodi energiju za vlastite potrebe i višak može predati u mrežu, uz ispunjenje propisanih uslova.
Elektroenergetsku saglasnost izdaje nadležni operator distributivnog sistema — EPBiH ili EP HZ HB — prema distributivnom području.
Prostorno uređenje i građenje su kantonalna nadležnost, pa se građevinski dio razlikuje od kantona do kantona.
Okvir čine dva zakona i niz podzakonskih akata. Razlika među njima nije formalnost — zakon postavlja okvir, pravilnik razrađuje postupak, metodologija propisuje način obračuna, odluka utvrđuje konkretan iznos ili cijenu, a tehnička pravila operatora određuju kako se zahtjev praktično obrađuje.
U tabeli su navedeni samo dokumenti koje smo mogli potvrditi u službenom izvoru. Podzakonski akti se mijenjaju — prije podnošenja zahtjeva provjerite važeću verziju na stranici nadležne institucije.
Najčešća zabuna u razgovoru o solarnim elektranama je miješanje institucija. Regulator, operator podsticaja, operator distributivnog sistema i snabdjevač su četiri različite uloge. FERK ne izdaje pojedinačnu elektroenergetsku saglasnost, a operator distributivnog sistema ne određuje visinu podsticaja.
Republika Srpska ima potpuno odvojen regulatorni okvir i drugačije institucije — pregled se nalazi u vodiču regulatorni okvir Republike Srpske.
Distribucija i prijenos također nisu isto. Kućne i većina poslovnih elektrana priključuju se na distributivnu mrežu; prijenosna mreža je relevantna tek za velika postrojenja.
Prosumer je krajnji kupac električne energije koji na vlastitim unutrašnjim instalacijama proizvodi energiju iz obnovljivih izvora za dio svojih potreba, uz mogućnost predaje viška u distributivnu mrežu. Ključna riječ je vlastite potrebe — proizvodnja prvenstveno služi objektu, a ne prodaji.
Postavljanje panela samo po sebi ne daje status prosumera. Status se stiče kroz postupak kod nadležnog operatora distributivnog sistema i ugovorni odnos sa snabdjevačem, prema Pravilniku o proizvodnji električne energije za vlastite potrebe.
Detaljan prikaz prava, obaveza i postupka nalazi se u vodiču status prosumera u BiH.
Uslovi nisu identični za sve kategorije. Razlikuju se šema obračuna, obaveze prema snabdjevaču i način na koji se utvrđuje dozvoljena snaga.
Konkretne granice snage i rokove provjerite u važećem Pravilniku o proizvodnji električne energije za vlastite potrebe i kod nadležnog operatora — pravilnik je mijenjan i brojke se ne smiju preuzimati iz starijih tekstova.
FERK je pravilnikom uspostavio dvije šeme. Razlika nije samo računska — one drugačije tretiraju višak energije.
Neto mjerenje višak vodi u kilovat-satima: predata energija se evidentira kao energetski kredit koji se kasnije koristi za prebijanje preuzete energije. Neto obračun višak vodi u novcu: predata energija se vrednuje i evidentira kao monetarni kredit koji umanjuje finansijsku obavezu za preuzetu energiju.
Kako se te dvije količine fizički bilježe na brojilu objašnjeno je u vodiču očitanje preuzete i predate energije.
Mehanika energetskog i monetarnog kredita, sa primjerima obračuna, razrađena je u vodiču neto mjerenje i neto obračun.
U Federaciji BiH djeluju dva operatora distributivnog sistema. Nadležnost se ne određuje po kantonu nego prema distributivnom području na kojem se objekat nalazi. Nijedan od njih nije nadležan za cijelu Federaciju.
Ne postoji javna mapa koja bi po adresi pokazala nadležno distributivno područje. Najbrži način je pogledati ko izdaje vaš račun za električnu energiju. Portal ne uspoređuje operatore po brzini ili cijeni — to nije ništa što bi se moglo potvrditi.
Cijeli postupak, od zahtjeva do odobrenog rada, razrađen je u vodiču priključenje solarne elektrane na mrežu.
Postupak ima energetski i građevinski kolosijek koji teču paralelno. Ovo su konceptualne faze — konkretan redoslijed i nazivi koraka zavise od pravila nadležnog operatora.
U januaru 2026. godine FERK je dao saglasnost na nova pravila o priključenju objekata korisnika distributivnog sistema za oba federalna operatora. Pravila uvode pojednostavljenu proceduru za postrojenja instalisane snage do uključivo 23 kW koja proizvode energiju iz obnovljivih izvora za vlastite potrebe krajnjeg kupca.
Rokove za pojedine korake ne navodimo. Stariji tekstovi spominju rok od 30 dana za izdavanje saglasnosti i predujam od 10 % kod složenih priključaka — to nismo mogli potvrditi u važećim pravilima, pa te brojke ovdje ne objavljujemo.
EES je rješenje kojim nadležni operator distributivnog sistema utvrđuje da li je i pod kojim uslovima moguće priključiti postrojenje na mrežu. U njega se unose priključna snaga, tehnički uslovi, mjesto i način mjerenja, te uslovi realizacije.
Građevinsku dozvolu odnosno odobrenje za građenje izdaje općinska ili gradska služba prema kantonalnom propisu. EES ne zamjenjuje taj postupak niti obrnuto.
Energetsku dozvolu izdaje FMERI i traži se za elektrane od 1 MW nagore. Kućni i većina poslovnih sistema su daleko ispod tog praga.
Ugovorni odnos o isporuci i obračunu energije zaključuje se sa snabdjevačem, odvojeno od tehničkog odnosa sa operatorom.
Obrasci zahtjeva se razlikuju po operatoru i po snazi postrojenja. Portal ne objavljuje generičke obrasce — važeću verziju preuzmite sa stranice svog operatora.
Nisu. Ne postoji jedna univerzalna građevinska procedura za svaki solarni projekat u Federaciji BiH. Energetski dio je federalno uređen i svuda isti; prostorno uređenje i građenje su kantonalna nadležnost, pa se taj dio razlikuje.
Građevinska procedura i elektroenergetska procedura su dva odvojena postupka. Olakšica u jednom ne znači izuzeće u drugom: čak i kada kanton ne traži odobrenje za građenje za krovni sistem, elektroenergetska saglasnost kod operatora ostaje obavezna.
Pojedini kantoni krovne sisteme na legalnim objektima izuzimaju iz režima građevinske dozvole kada površina panela ne prelazi površinu krova.
Solarni sistem se ugrađuje u glavni projekat objekta i rješava kroz redovan postupak odobrenja za građenje.
Veće snage i industrijski krovovi često traže stručnu provjeru statike i drugačiji naponski nivo priključka.
Krov je zajednički dio objekta, pa je potrebna saglasnost suvlasnika i uređenje međusobnih odnosa.
Prije građevinskog postupka moraju se riješiti imovinsko-pravni odnosi i namjena parcele.
Ne tvrdimo da za sve krovne solarne elektrane nije potrebna dozvola. Olakšice postoje u pojedinim kantonima i vežu se za legalan objekat i za površinu koja ne prelazi površinu krova.
Dokumentacija po vrsti objekta, sa potvrđenim kantonalnim primjerima, razrađena je u vodiču dozvole i dokumentacija za solarne elektrane.
Federacija BiH ima deset kantona i u svakom se građevinski dio uređuje vlastitim zakonom. Tabela ne navodi konkretna oslobođenja — ona pokazuje gdje treba pitati.
Za nekoliko kantona postoje potvrđene izmjene koje olakšavaju krovne sisteme. Te konkretne odredbe, sa brojevima službenih glasila, navedene su u vodiču o dozvolama i dokumentaciji.
Skupština Unsko-sanskog kantona je krajem 2024. godine usvojila izmjene Zakona o prostornom uređenju i građenju kojima se postavljanje solarnih panela na krov olakšava. Tačan broj Službenog glasnika USK u kojem je objavljena solarna odredba nismo mogli potvrditi u službenom izvoru — hronološki registar za 2024. godinu navodi dvije izmjene istog zakona.
Ne tvrdimo da su za sve kuće u USK dovoljna samo dva dokumenta, niti da nikakve dozvole nisu potrebne. To su pojednostavljenja koja kruže u medijskim izvještajima i nismo ih mogli potvrditi u tekstu propisa.
Namjena proizvodnje — a ne sama snaga — određuje regulatorni status. Od toga dalje zavise dokumentacija, način korištenja energije i ugovorni odnosi.
Nijedna kategorija ne dobija podsticaj automatski. Pravo na FIT ili FIP ostvaruje se isključivo kroz aukcijski postupak, a ne samim izgrađivanjem elektrane.
Za poslovne objekte solarna elektrana ima smisla onda kada se proizvodnja poklapa sa potrošnjom. Proizvodni pogon koji radi danju iskoristi najveći dio vlastite proizvodnje; objekat koji troši uvečer ima sasvim drugu računicu.
Portal ne objavljuje garantovanu uštedu ni univerzalni rok povrata investicije. Oni zavise od profila potrošnje, cijene energije u vašem ugovoru, veličine sistema i uslova finansiranja — i razlikuju se od firme do firme.
Formule i ilustrativni scenariji nalaze se u vodiču finansijska računica solarne elektrane.
Zakon o korištenju OIEiEK u članu 29. predviđa dvije vrste podsticaja za proizvodnju iz obnovljivih izvora, a oba se dodjeljuju kroz aukciju — nediskriminirajući konkurentni postupak nadmetanja. Aukcije provodi Operator za OIEiEK.
Konkretne kvote, cijene, trajanje ugovora i uslove prijave ne objavljujemo — oni se utvrđuju po pojedinačnoj aukciji. Aktuelne podatke objavljuje Operator za OIEiEK.
Aukcijski podsticaji su namijenjeni proizvođačima koji energiju prodaju. Domaćinstvo koje gradi krovnu elektranu za vlastite potrebe ne učestvuje u aukcijama — za tu kategoriju postoje odvojeni javni pozivi za sufinansiranje.
Da, ali ne kao stalan program nego kroz javne pozive koji se objavljuju povremeno i imaju ograničen budžet i rok. Javni poziv za sufinansiranje izgradnje prosumerskih postrojenja objavio je Operator za OIEiEK, a o njemu su obavijestili i snabdjevači.
Detaljan pregled svih programa, javnih poziva i uslova prijave nalazi se u vodiču subvencije za solarne elektrane u BiH.
Iznose, procente sufinansiranja i datume zatvaranja ne prepisujemo na ovu stranicu jer zastarijevaju. Stari javni poziv nikada ne tretirajte kao aktuelan.
Garancija porijekla je elektronski dokument kojim se dokazuje da je određena količina električne energije proizvedena iz obnovljivih izvora. Operator za OIEiEK vodi elektronski registar garancija porijekla i objavljuje obrasce od GP-1 do GP-5.
Elektroni iz vaše elektrane ne putuju do određenog kupca. Garancija porijekla je računovodstveni dokaz da je negdje u sistemu proizvedena odgovarajuća količina obnovljive energije. Zato se garancija može prenijeti ili poništiti nezavisno od fizičkog toka energije.
Zajednica obnovljive energije je pravni oblik zajedničkog energetskog projekta — pravno lice koje okuplja članove radi proizvodnje i korištenja energije iz obnovljivih izvora, sa ciljem koristi za članove i lokalnu zajednicu, a ne sticanja dobiti kao osnovne svrhe. Pravilnik o zajednicama obnovljive energije naveden je među propisima Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije.
Ovo nisu dva naziva za isto. Zajedničko djelovanje prosumera i zajednica obnovljive energije su odvojeni pravni instituti, sa različitim uslovima osnivanja i različitim obavezama. Broj službenog glasila u kojem je Pravilnik o zajednicama obnovljive energije objavljen nismo mogli potvrditi, pa ga ne navodimo.
Mreža nije neograničen prijemnik. Svaki vod, transformator i čvorište imaju tehničku granicu, a solarna proizvodnja je koncentrisana u istim satima dana. Zbog toga mogućnost priključenja ne zavisi samo od vašeg projekta nego i od onoga što je već priključeno u okolini.
Na nju se priključuju kućne i većina poslovnih elektrana. Raspoloživost kapaciteta se provjerava po konkretnom mjernom mjestu i čvorištu.
Relevantna je za velika postrojenja. Tehničke uslove utvrđuju Elektroprijenos BiH i NOSBiH, a postupak je zahtjevniji i duži.
Ne tvrdimo da je mreža u bilo kojem dijelu Federacije zatvorena za nove projekte, niti da je kapacitet raspoloživ. Jedini pouzdan odgovor je službena provjera kod nadležnog operatora za konkretnu lokaciju i snagu.
Baterija pomjera energiju u vremenu: višak proizveden u podne čuva za kasnije. Time povećava udio vlastite potrošnje i smanjuje količinu energije koja ide u mrežu i vraća se iz nje.
Zakon o električnoj energiji FBiH (Službene novine FBiH broj 60/23) u članu 17. stav 3. propisuje slučajeve u kojima operator postrojenja za skladištenje ne mora imati dozvolu za obavljanje djelatnosti. Među njima su skladištenje postrojenjima čiji je zbir instalisanih snaga do uključivo 500 kW, skladištenje tokom probnog rada do šest mjeseci od upotrebne dozvole, te skladištenje iza mjernog mjesta aktivnog kupca koje služi isključivo za vlastite potrebe i ne predaje energiju u mrežu.
Baterija nije obavezna za prosumera. Isplati se onda kada postoji značajan višak u podne i potrošnja uvečer — a ne po automatizmu. Više u vodičima solarne baterije i hibridni solarni sistemi.
Kod velikih projekata na tlu najveći rizik nije tehnički nego imovinsko-pravni. Prije projektovanja treba znati ko je stvarni vlasnik parcele, šta je upisano u zemljišnim knjigama i kakav je status zemljišta u prostornom planu.
Procjenu pravnog rizika konkretne parcele radi advokat ili notar uvidom u zemljišnoknjižno stanje i važeće prostorne planove. Portal ne daje pravni savjet.
Ne bez prethodne promjene namjene. Ako je parcela vođena kao obradivo poljoprivredno zemljište, propisi traže saglasnost nadležnog organa prije korištenja u nepoljoprivredne svrhe, a za trajnu promjenu namjene propisana je jednokratna naknada.
Ne tvrdimo da se svako zemljište može prenamijeniti — za zemljište visokih bonitetnih klasa prenamjena je izuzetak, a ne pravilo. Konkretne procente naknade i dodatne obaveze ne navodimo ovdje; oni su razrađeni u vodiču dozvole i dokumentacija, a konačan iznos se utvrđuje po parceli.
Redoslijed je orijentacioni i može zavisiti od nadležnog operatora i vrste projekta. Logika je uvijek ista: prvo se zna koliko trošite, zatim šta lokacija dozvoljava, pa tek onda šta se kupuje.
Uzmite račune za posljednjih dvanaest mjeseci. Godišnja potrošnja u kWh i raspored po mjesecima su polazna tačka za svaku odluku.
Orijentacija, nagib, zasjenjenost i stanje krovnog pokrivača. Kod zemljišta — namjena parcele i imovinsko-pravni status.
Sistem vezan za mrežu, hibridni sa baterijom ili samostalni. Izbor slijedi iz potrošnje, a ne obrnuto.
Nadležna općinska ili gradska služba — da li je potrebno odobrenje za građenje i koji su lokacijski uslovi.
Nadležni operator distributivnog sistema — odobrena priključna snaga i mogućnosti mreže na vašem mjernom mjestu.
Glavni projekat izrađuje ovlašteno projektantsko društvo; on je osnova i za saglasnost i za izvođenje.
Elektroenergetska saglasnost, ugovor o priključenju, ugovorni odnos sa snabdjevačem, izvođenje i puštanje u odobren rad.
Redoslijed je orijentacioni i može zavisiti od nadležnog operatora i vrste projekta. Projektovanje, montažu i priključenje izvode stručna i ovlaštena lica — portal ne daje uputstva za izvođenje radova.
Naručena snaga može premašiti ono što operator na vašem mjernom mjestu odobrava.
Pravilnici i pravila priključenja su mijenjani. Tekst star godinu dana može navoditi prag ili rok koji više ne važi.
Građenje je kantonalna nadležnost. Iskustvo komšije iz drugog kantona nije mjerodavno za vaš slučaj.
FERK donosi pravila; elektroenergetsku saglasnost izdaje operator distributivnog sistema.
Neto mjerenje i neto obračun nisu isto, a mreža nije besplatna baterija.
Veći sistem proizvodi više, ali višak koji se ne potroši i ne vrednuje povoljno ne donosi srazmjernu korist.
Kod projekata na tlu, neriješeni imovinsko-pravni odnosi zaustavljaju projekat bez obzira na tehničku spremnost.
Povrat zavisi od udjela vlastite potrošnje i uslova obračuna, a ne samo od instalisane snage.
Kratka lista koju vrijedi proći prije nego što zatražite prvu ponudu.
Prije dokumentacije i odabira opreme, procijenite koliko solarne energije vaš objekat može proizvesti i kako to odgovara vašoj potrošnji.
Okvir čine dva zakona iz 2023. godine: Zakon o korištenju obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije (Službene novine FBiH 82/23) i Zakon o električnoj energiji FBiH (Službene novine FBiH 60/23), uz niz pravilnika koje donosi FERK.
Ne jedna institucija. FMERI vodi energetsku politiku i izdaje energetsku dozvolu, FERK donosi pravila, Operator za OIEiEK vodi podsticaje i registre, operator distributivnog sistema izdaje elektroenergetsku saglasnost i priključuje objekat, a građevinski dio je kantonalna i lokalna nadležnost.
Regulatorna komisija za energiju u Federaciji BiH. Donosi pravilnike i metodologije, izdaje dozvole za obavljanje djelatnosti, daje saglasnost na pravila priključenja i objavljuje jedinične iznose naknada za priključenje. FERK ne izdaje pojedinačnu elektroenergetsku saglasnost.
Provodi FIT i FIP aukcije, upravlja sistemom podsticaja, vodi Registar projekata i elektronski Registar garancija porijekla, te objavljuje javne pozive za sufinansiranje.
Krajnji kupac koji na vlastitim instalacijama proizvodi električnu energiju iz obnovljivih izvora za dio svojih potreba i može predati višak u distributivnu mrežu, uz ispunjenje propisanih uslova.
Domaćinstva, pravna lica i više krajnjih kupaca koji djeluju zajednički u istoj zgradi ili kompleksu. Uslovi i šema obračuna nisu identični za sve kategorije.
Ne. Baterija nije uslov za rad sistema vezanog na mrežu niti za status prosumera. Ima smisla kada postoji značajan višak u podne i potrošnja uvečer.
Predata energija se evidentira u kilovat-satima kao energetski kredit koji se kasnije koristi za prebijanje preuzete energije. Pravo na ovu šemu i njeno trajanje zavise od kategorije korisnika i važećeg pravilnika.
Model u kojem se predata energija vrednuje u novcu i evidentira kao monetarni kredit koji umanjuje finansijsku obavezu za preuzetu energiju u narednim obračunskim periodima.
Zahtjev se podnosi nadležnom operatoru distributivnog sistema, uz projektnu dokumentaciju i dokaze o objektu. Obrasci se razlikuju po operatoru i snazi postrojenja — EPBiH koristi oznake iz serije Z, a EP HZ HB obrazac ZODS1.
Zavisi od kantona i vrste zahvata. Pojedini kantoni su krovne sisteme na legalnim objektima izuzeli iz režima građevinske dozvole kada površina panela ne prelazi površinu krova. To ne znači da takva olakšica postoji svuda.
Energetska pravila jesu, jer su federalna. Prostorno uređenje i građenje su kantonalna nadležnost, pa se taj dio razlikuje, a razlikuje se i praksa pojedinih općina.
To su dva operatora distributivnog sistema u Federaciji BiH. Nadležnost se određuje prema distributivnom području na kojem se objekat nalazi, a ne prema kantonu. Najbrža provjera je pogledati ko izdaje vaš račun.
Postoje, kroz javne pozive sa ograničenim budžetom i rokom. Uslove i rok uvijek provjerite u originalnom tekstu poziva, jer stari pozivi kruže kao da su aktuelni.
Dva mehanizma podsticaja iz člana 29. Zakona o korištenju OIEiEK. FIT je garantovana otkupna cijena za mala postrojenja, FIP je fiksna premija po isporučenom megavat-satu za velika postrojenja. Oba se dodjeljuju kroz konkurentnu aukciju koju provodi Operator za OIEiEK.
Od analize godišnje potrošnje, pa provjere krova ili lokacije, lokalnih građevinskih uslova i mrežnih mogućnosti — tek zatim slijede projektovanje, saglasnosti i izvođenje. Oprema se bira na kraju, a ne na početku.
Svi podaci na ovoj stranici provjereni su 10. oktobra 2026. godine u službenim izvorima navedenim u tabeli.
Nekoliko tvrdnji iz dostupnih analiza nismo mogli potvrditi u važećem službenom izvoru. Umjesto da ih prepišemo, navodimo ih kao neprovjereno.
Pregled propisa, prosumera i solarnih elektrana na nivou cijele Bosne i Hercegovine.
Ko može biti prosumer, koja prava i obaveze nosi status i kako se stiče.
Zahtjev, elektroenergetska saglasnost, probni rad i trajni pogon — korak po korak.
Energetski i monetarni kredit, sa primjerima obračuna.
Informacije su edukativnog karaktera. Pravila za solarne elektrane u Federaciji BiH zavise od važećih energetskih, građevinskih i drugih propisa, nadležnog operatora i lokacije projekta. Prije realizacije provjerite aktuelne uslove kod odgovarajućih institucija i stručnog projektanta.
Istražujemo i objašnjavamo solarne sisteme u Bosni i Hercegovini solarni paneli, solarne elektrane, inverteri i baterije, objašnjeni jednostavno i bez prodajnog interesa.
© 2026 Solari BIH. Sva prava zadržana.
Čista energija za ljepšu Bosnu i Hercegovinu.