Solarna energija u Republici Srpskoj: zakoni, prosumeri i dozvole
Praktičan pregled pravila za solarne elektrane u Republici Srpskoj — od statusa kupca-proizvođača i neto mjerenja do priključenja, dokumentacije i mogućnosti podsticaja.
Šta treba znati o solarnoj energiji u Republici Srpskoj?
Republika Srpska ima vlastiti regulatorni okvir za obnovljive izvore energije i za električnu energiju. Taj okvir uređuje ko smije proizvoditi, pod kojim uslovima se višak predaje u mrežu i kako se energija obračunava.
Solarni projekat u RS može ići u nekoliko smjerova: proizvodnja za vlastite potrebe uz predaju viška, priključenje na distributivnu mrežu, komercijalna proizvodnja za tržište, ili učešće u sistemu podsticaja. Svaki od tih puteva nosi drugačiju dokumentaciju i drugačiji ugovorni odnos.
Važno je od početka razlikovati institucije. Regulatorna komisija donosi pravila i izdaje dozvole za rad; operator distributivnog sistema izdaje elektroenergetsku saglasnost i priključuje objekat; snabdjevač ugovara isporuku i obračunava energiju; operater sistema podsticaja vodi FIT i FIP ugovore. To su četiri različite uloge.
Osnovu čine Zakon o obnovljivim izvorima energije (Sl. glasnik RS 16/22) i Zakon o električnoj energiji (Sl. glasnik RS 68/20 i 49/26), uz pravilnike koje donosi RERS.
Status se stiče postupkom kod nadležnog operatora distributivnog sistema i ugovornim odnosom sa snabdjevačem — ne samim postavljanjem panela.
Elektroenergetsku saglasnost izdaje nadležni operator distributivnog sistema, a mjerna mjesta se opremaju pametnim mjernim uređajima.
Građevinski režim zavisi od vrste zahvata i snage, a podsticaji FIT i FIP dodjeljuju se po propisanom postupku — ne automatski.
Koji zakoni uređuju solarne elektrane u Republici Srpskoj?
Okvir čine četiri zakona i niz pravilnika Regulatorne komisije za energetiku RS. Razlika među aktima nije formalnost: zakon postavlja okvir i pragove, pravilnik razrađuje postupak, mrežna pravila operatora određuju tehničke uslove, a odluke utvrđuju konkretne iznose i cijene.
U tabelu su uneseni samo akti koje smo mogli potvrditi u službenom izvoru ili na službenoj stranici nadležne institucije. Podzakonski akti se mijenjaju — prije podnošenja zahtjeva provjerite važeću verziju.
Ko je nadležan za solarne elektrane u Republici Srpskoj?
Nijedna institucija ne vodi cijeli postupak sama, a nijedan kućni projekat ne prolazi kroz sve njih. Najčešća greška u razgovoru o solarnim elektranama je miješanje regulatora, operatora mreže, snabdjevača i operatera sistema podsticaja.
- RERS nije ODS. Regulator donosi pravila i izdaje dozvole za rad; elektroenergetsku saglasnost izdaje operator distributivnog sistema.
- ODS nije snabdjevač. Operator se bavi mrežom i mjerenjem; snabdjevač ugovara isporuku i obračunava energiju.
- OSP nije ODS. Operater sistema podsticaja vodi FIT i FIP ugovore i naplatu naknade za OIE — ne priključuje objekte.
- NOSBiH nije Elektroprenos BiH. NOSBiH vodi rad sistema i balansno tržište; Elektroprenos je vlasnik i operator prijenosne mreže.
Kućna solarna elektrana u pravilu ima posla samo sa operatorom distributivnog sistema i sa snabdjevačem. Ostale institucije ulaze u igru kod većih i komercijalnih projekata.
Gdje je značajan solarni potencijal Republike Srpske?
Solarni potencijal nije jednak u cijeloj Republici Srpskoj. Istočna Hercegovina — područje Trebinja, Bileće, Nevesinja i Ljubinja — u energetskim analizama se redovno navodi kao područje sa najpovoljnijim uslovima za solarnu proizvodnju, i upravo se tamo razvija najveći dio komercijalnih projekata.
To ne znači da je sjever Republike Srpske neupotrebljiv za solar. Znači da se ista instalisana snaga na dvije lokacije ne ponaša isto, i da razlika može biti dovoljno velika da promijeni računicu projekta.
Šta zaista određuje proizvodnju na vašoj lokaciji
- Regionalna insolacija — opšti okvir, ali ne i konačan odgovor.
- Mikroklima — magla u riječnim dolinama i naoblaka mogu znatno odstupati od regionalnog prosjeka.
- Orijentacija i nagib krova — isti paneli na različitim ravninama daju različit prinos.
- Zasjenjenost — susjedni objekat, dimnjak ili drvo mijenjaju dnevni profil proizvodnje.
- Nadmorska visina i temperatura — utiču na efikasnost modula.
Portal ne objavljuje kartu proizvodnje po opštinama niti garantovanu godišnju proizvodnju — za to su potrebni provjereni GIS podaci i analiza konkretne lokacije. Za okvirnu procjenu koristite kalkulator solarnih panela.
Šta je kupac-proizvođač u Republici Srpskoj?
Pravilnik o kupcima-proizvođačima električne energije (Službeni glasnik RS broj 80/23) definiše kupca-proizvođača kao krajnjeg kupca koji djeluje u okviru svojih prostorija smještenih unutar ograničenih područja i koji proizvodi električnu energiju iz obnovljivih izvora za vlastitu potrošnju, te može skladištiti ili prodavati energiju koju je sam proizveo.
Kod kupaca koji ne pripadaju kategoriji domaćinstva, te aktivnosti ne smiju predstavljati njihovu glavnu komercijalnu ili profesionalnu djelatnost. To je granica između kupca-proizvođača i komercijalnog proizvođača.
Šta pravilnik izričito daje kupcu-proizvođaču
- Pravo da proizvodi električnu energiju za sopstvenu potrošnju.
- Pravo da skladišti električnu energiju.
- Pravo da višak proizvedene energije isporuči u mrežu.
- Obavezu da redovno izmiruje obaveze za preuzetu energiju prema utvrđenoj šemi obračuna i ugovoru o snabdijevanju.
- Obavezu da operatoru distributivnog sistema omogući pristup unutrašnjim instalacijama radi kontrole i očitanja ukupno proizvedene energije.
Postavljanje panela samo po sebi ne daje status kupca-proizvođača. Status se stiče kroz postupak kod nadležnog operatora distributivnog sistema i ugovorni odnos sa snabdjevačem. Širi pregled prava i obaveza nalazi se u vodiču status prosumera u BiH.
Ko može postati kupac-proizvođač u RS?
Prava i uslovi nisu identični za sve kategorije. Razlikuju se šema obračuna, način priključenja i ugovorni odnos.
Kupci iz kategorije domaćinstvo
Pravilnik domaćinstvom smatra kupca iz kategorije potrošnje domaćinstva koji kupuje električnu energiju za sopstvenu upotrebu, ali ne uključuje komercijalnu djelatnost.
Firme, obrti i ustanove
Mogu biti kupci-proizvođači pod uslovom da proizvodnja i prodaja energije nisu njihova glavna komercijalna ili profesionalna djelatnost. Dodatni uslovi za ovu kategoriju propisani su važećim aktima i treba ih provjeriti prije podnošenja zahtjeva.
Kupci-proizvođači koji djeluju zajednički
Ugovorom regulišu međusobne odnose, uključujući pripadajući udio instalisane snage i proizvodnje svakog kupca, i imenuju zastupnika koji u njihovo ime nastupa kod operatora, snabdjevača i nadležnih organa.
Finansijske i kadrovske limite za poslovne korisnike koji kruže u analizama — broj zaposlenih, godišnji prihod i vrijednost imovine — nismo mogli potvrditi u dostupnom službenom tekstu, pa ih ne navodimo. Provjerite ih u važećem pravilniku prije nego što na njima zasnujete odluku.
Neto mjerenje, neto obračun i standardna šema u RS
Za razliku od nekih drugih sistema, Republika Srpska ima tri obračunska modela, a koji će se primijeniti određuje instalisana snaga elektrane. To je izričito propisano članom 10. Pravilnika o kupcima-proizvođačima električne energije.
- Pragovi se odnose na instalisanu snagu elektrane — to nije isto što i odobrena priključna snaga objekta, niti isto što i snaga invertera.
- Mreža nije besplatna fizička baterija; šeme su obračunski mehanizmi, ne skladište vaše energije.
- Odnos predate i preuzete energije nije automatski 1:1 u svakom modelu — način vrednovanja propisuje važeći pravilnik.
Mehanika oba kredita, sa primjerima obračuna, razrađena je u vodiču neto mjerenje i neto obračun.
Kako funkcioniše energetski kredit?
U šemi neto mjerenja obračun se vodi u kilovat-satima. Mjerno mjesto bilježi koliko je energije preuzeto iz mreže i koliko je predato u mrežu, a na kraju obračunskog perioda snabdjevač utvrđuje saldo.
Jedinica je kWh. Pravila prenosa kredita u naredne obračunske periode i eventualnog isteka propisuje važeći pravilnik — ne tvrdimo da kredit traje neograničeno niti da se prenosi bez ograničenja.
Kako funkcioniše monetarni kredit?
U šemi neto obračuna predata energija se ne čuva u kilovat-satima nego se vrednuje u novcu. Dobijeni iznos se evidentira kao monetarni kredit i koristi za umanjenje finansijske obaveze u narednim obračunskim periodima, u skladu sa propisanim pravilima.
Kako se vrednovanje viška odražava na povrat ulaganja objašnjeno je u vodiču isplativost solarne elektrane u BiH.
Šta brojilo mjeri, a šta ne, objašnjeno je u vodiču predaja viška električne energije.
Šta monetarni kredit jeste
- Obračunska stavka na računu, izražena u KM.
- Sredstvo za umanjenje budućih obaveza za preuzetu energiju.
- Evidencija koju vodi snabdjevač odnosno operator, prema propisanim pravilima.
Šta monetarni kredit nije
- Nije isplata na bankovni račun. Kredit umanjuje račun, ne isplaćuje se.
- Nije garantovan prihod. Vrijednost zavisi od cijene energije i propisanog načina vrednovanja.
- Nije univerzalna formula. Konkretan način obračuna propisuje važeći pravilnik.
Procenat umanjenja koji se navodi u pojedinim analizama nismo mogli potvrditi u dostupnom službenom tekstu, pa ga ne objavljujemo.
Kako steći status kupca-proizvođača u Republici Srpskoj?
Postupak je konceptualan prikaz — redoslijed i tačan sadržaj koraka zavise od nadležnog operatora i vrste objekta. Odobrenje nije automatsko.
Analiza potrošnje i objekta
Godišnja potrošnja u kWh, raspored po mjesecima i stanje krova. Bez toga je dimenzionisanje nagađanje.
Provjera distributivnog priključka
Odobrena priključna snaga objekta ograničava veličinu sistema; provjerava se kod nadležnog operatora.
Projektovanje sistema
Tehničko rješenje i projektna dokumentacija; izgradnju vrši pravno lice sa licencom za izvođenje elektroenergetskih postrojenja.
Provjera administrativnih uslova
Građevinski režim zavisi od vrste zahvata i snage — provjerava se kod nadležne opštinske ili gradske službe.
Zahtjevi kod nadležnog ODS-a
Pribavljanje odnosno izmjena elektroenergetske saglasnosti prije početka izgradnje.
Stručna realizacija i provjere
Izvođenje radova, potvrda o izvedenosti radova i provjere prije puštanja u pogon.
Dokumentacija i ugovor
Deklaracija o priključku sa sertifikatom za elektrane do 50 kW, te ugovorni odnos sa snabdjevačem.
Status i obračun
Primjena šeme obračuna prema instalisanoj snazi i redovan obračun preuzete i predate energije.
Šta pravilnik izričito uređuje u ovom dijelu
- Krajnji kupac je dužan, prije početka izgradnje, pribaviti ili izmijeniti elektroenergetsku saglasnost kod nadležnog ODS-a.
- Izgradnju vrši pravno lice sa licencom za izvođenje elektroenergetskih postrojenja, koju izdaje ministarstvo nadležno za poslove građenja.
- Kupac-proizvođač snosi troškove opremanja odnosno prilagođavanja primopredajnog mjernog mjesta, zavisno od izabrane šeme obračuna.
- Sertifikat za elektranu do uključujući 50 kW izdaje nadležni ODS kao sastavni dio deklaracije o priključku, po pojednostavljenoj proceduri; za elektrane veće od 50 kW sertifikat izdaje Regulatorna komisija.
Ko je nadležan za mrežu i snabdijevanje u RS?
Dvije uloge koje se najčešće miješaju jesu operator distributivnog sistema i snabdjevač. Obje su u sistemu Elektroprivrede Republike Srpske, ali rade različite poslove i sa korisnikom imaju različite odnose.
Operator distributivnog sistema (ODS)
- Upravlja distributivnom mrežom i odgovoran je za njen rad, održavanje i razvoj.
- Izdaje elektroenergetsku saglasnost i odobrava tehničko rješenje priključka.
- Vrši priključenje na mrežu, na zahtjev krajnjeg kupca.
- Oprema mjerna mjesta pametnim mjernim uređajima i očitava proizvodnju.
- Izdaje sertifikat za elektranu do uključujući 50 kW, kao dio deklaracije o priključku.
Snabdjevač
- Zaključuje ugovor o snabdijevanju sa krajnjim kupcem.
- Obračunava preuzetu i predatu energiju prema šemi iz člana 10. Pravilnika.
- Vodi evidenciju energetskog odnosno monetarnog kredita.
- Primjenjuje Opšte uslove za isporuku i snabdijevanje električnom energijom (Sl. glasnik RS 13/22).
Distributivna djelatnost u Republici Srpskoj organizovana je kroz zavisna preduzeća u sistemu Elektroprivrede RS, od kojih svako pokriva svoje distributivno područje. Nadležni operator za vaš objekat utvrđuje se prema području na kojem se objekat nalazi — najbrža provjera je pogledati ko izdaje vaš račun za električnu energiju.
Portal ne objavljuje mapu granica distributivnih područja. Aktuelni spisak zavisnih preduzeća i njihove kontakte objavljuje Elektroprivreda Republike Srpske na službenoj stranici ers.ba.
Kako se solarna elektrana priključuje na mrežu u RS?
Priključenje nije formalnost i nije automatsko pravo. Operator provjerava da li mreža na konkretnom mjestu može prihvatiti planiranu snagu, i tek onda izdaje saglasnost sa tehničkim uslovima.
Rokove za pojedine korake i eventualni avans ne navodimo. Brojke koje kruže u analizama — rok od 30 dana za niski napon, 60 dana za srednji napon i avans od 10 % procijenjenih troškova — nismo mogli potvrditi u važećim pravilima o priključenju, pa ih ne objavljujemo.
Opšti postupak priključenja, zajednički za cijelu BiH, razrađen je u vodiču priključenje solarne elektrane na mrežu.
Šta je elektroenergetska saglasnost (EES)?
EES je akt kojim nadležni operator distributivnog sistema utvrđuje da li je i pod kojim uslovima moguće priključiti postrojenje na mrežu. U njega se unose priključna snaga, tehnički uslovi, mjesto i način mjerenja te uslovi realizacije. Pravilnik o kupcima-proizvođačima izričito traži da se EES pribavi ili izmijeni prije početka izgradnje.
EES nije građevinska dozvola
Građevinski režim uređuje Zakon o uređenju prostora i građenju, a odobrenja izdaje nadležna opštinska ili gradska služba.
EES nije energetska dozvola
Energetsku dozvolu izdaje Ministarstvo energetike i rudarstva RS i vezana je za veće projekte, ne za kućne sisteme.
EES nije licenca RERS-a
Dozvolu za obavljanje djelatnosti proizvodnje izdaje Regulatorna komisija, i to tek iznad propisanog praga snage.
EES takođe nije ugovor o snabdijevanju. Tehnički odnos sa operatorom i ugovorni odnos sa snabdjevačem su dva odvojena pravna posla.
Koje dozvole mogu biti potrebne za solarnu elektranu u RS?
U Republici Srpskoj postoji jedno izričito pravilo koje rješava najveći dio kućnih slučajeva. Pravilnik o kupcima-proizvođačima u članu 5. propisuje da se izgradnja elektrane kupca-proizvođača vrši na osnovu građevinske dozvole, osim u slučaju kada se na objektu koji već ima građevinsku dozvolu, u sklopu adaptacije objekta, gradi elektrana iz obnovljivih izvora snage do 50 kW.
- Olakšica se veže za legalan objekat koji već ima građevinsku dozvolu.
- Odnosi se na zahvat u sklopu adaptacije, a ne na novu gradnju.
- Granica je 50 kW snage elektrane.
- Izuzeće od građevinske dozvole ne znači izuzeće od elektroenergetske saglasnosti — ona ostaje obavezna.
Postojeća kuća
Najčešći slučaj. Ako objekat ima građevinsku dozvolu i zahvat ulazi u okvir iz člana 5, težište je na elektroenergetskom dijelu.
Novogradnja
Solarni sistem se planira u projektu objekta i rješava kroz redovan postupak izdavanja građevinske dozvole.
Poslovni objekat
Veće snage često prelaze prag iz člana 5, pa se primjenjuje redovan građevinski postupak i stroži mrežni uslovi.
Stambena zgrada
Krov je zajednički dio objekta. Kod zajedničkog djelovanja elektrana se priključuje preko zasebnog priključka sa pripadajućim obračunskim mjernim mjestom.
Zemaljska elektrana
Prije građevinskog postupka rješavaju se imovinsko-pravni odnosi, namjena zemljišta i lokacijski uslovi, a kod većih projekata i koncesija.
Pregled dokumentacije po vrsti objekta, zajednički za cijelu BiH, nalazi se u vodiču dozvole i dokumentacija za solarne elektrane.
Ne tvrdimo da za svaki krovni sistem građevinska dozvola nije potrebna. Izuzeće iz člana 5. ima jasno postavljene uslove i izvan njih važi redovan režim.
Kada solarna elektrana u RS može zahtijevati koncesiju?
Koncesija nije obaveza za svaki solarni projekat. Zakon o obnovljivim izvorima energije u članu 66. predviđa izuzeća od obaveze pribavljanja koncesije za solarne elektrane, a kriterij je kombinacija instalisane snage i lokacije — na tlu ili na objektu.
Konkretnu brojku praga iz člana 66. ne objavljujemo. U dostupnim prečišćenim tekstovima ta odredba se čita nekonzistentno, pa bi navođenje jedne vrijednosti bilo neodgovorno. Prije nego što na tom pragu zasnujete odluku, provjerite izvorni tekst u Službenom glasniku Republike Srpske broj 16/22 i sve kasnije izmjene, ili zatražite mišljenje nadležnog ministarstva.
Krovni projekat
- Težište je na statusu objekta i pravu korištenja krova.
- Potrebna je projektna dokumentacija i elektroenergetska saglasnost.
- Koncesija se u pravilu ne pojavljuje kod kućnih sistema.
Zemaljski projekat
- Prvo se rješavaju imovinsko-pravni odnosi i namjena zemljišta.
- Potrebni su lokacijski uslovi i usklađenost sa prostornim planom.
- Koncesiju treba provjeriti — zavisi od snage i lokacije.
Komercijalno postrojenje
- Uz prostorne i građevinske akte, dolaze energetska dozvola i mrežne studije.
- Kod većih snaga priključenje ide na prijenosnu mrežu.
- Podsticaj se ostvaruje samo kroz propisani postupak.
Kada koncesija postoji — šta ona nosi
- Postupak vodi resorno ministarstvo uz Komisiju za koncesije Republike Srpske, na osnovu Zakona o koncesijama (Sl. glasnik RS 59/13, 16/18, 70/20 i 111/21).
- Ugovor o koncesiji može se zaključiti najduže na 50 godina.
- Ponuđač izrađuje studiju opravdanosti sa elementima procjene zaštite životne sredine.
- Rješavanje imovinsko-pravnih odnosa je obaveza koncesionara.
- Koncesiona naknada ima dva dijela: jednokratnu naknadu i naknadu za korišćenje predmeta koncesije.
Portal ne preporučuje i ne opisuje razdvajanje jedinstvenog projekta na više manjih elektrana radi izbjegavanja koncesionih obaveza. Napominjemo i da Zakon o električnoj energiji izričito propisuje da proizvođač sa više objekata čija ukupna snaga prelazi 1 MW mora pribaviti dozvolu za obavljanje djelatnosti.
Zašto su važni lokacijski i prostorni uslovi?
Kod projekata na tlu prostorni dio je često teži od tehničkog. Zakon o uređenju prostora i građenju Republike Srpske propisuje uslove za formiranje građevinskih parcela i postupak izdavanja lokacijskih uslova, koji prethode građevinskoj dozvoli.
Lokacijski uslovi
- Utvrđuju urbanističko-tehničke uslove za izgradnju i odnos prema susjednim objektima.
- Mogu tražiti tehničke saglasnosti nadležnih javnih preduzeća — vode, šume, saobraćaj.
- Elektrana mora biti usklađena sa sprovedbenim dokumentima prostornog uređenja nadležne opštine.
Odobrenje za građenje
- Izdaje se nakon lokacijskih uslova i na osnovu projektne dokumentacije.
- Prethodi početku radova i razlikuje se od lokacijskih uslova.
- Kod kupaca-proizvođača važi izuzeće iz člana 5. Pravilnika, pod propisanim uslovima.
Ako zemljište nije predviđeno za tu namjenu, investitor pokreće postupak izmjene prostornog odnosno regulacionog plana. To je poseban postupak sa vlastitim trajanjem i ishodom koji nije zagarantovan.
Kada solarni projekat može zahtijevati ekološku dokumentaciju?
Zahtjev zavisi od vrste projekta, lokacije, veličine zahvata i mogućeg uticaja na okolinu. Za kućni krovni sistem ekološka dokumentacija se u pravilu ne pojavljuje; kod većih zemaljskih projekata je redovan dio postupka.
Ekološka dozvola
Upravni akt nadležnog organa zaštite životne sredine. Propisuje uslove rada postrojenja.
Procjena uticaja na životnu sredinu
Postupak u kojem se analizira mogući uticaj zahvata. Može prethoditi ekološkoj dozvoli, ali nije isti dokument.
Energetska dozvola
Energetski akt nadležnog ministarstva. Nema veze sa zaštitom životne sredine — potvrđuje uklopljenost u energetske planove.
- Posebna pažnja se traži kod zaštićenih područja i zona sanitarne zaštite izvorišta pitke vode.
- Blizina vodotoka može tražiti vodnu saglasnost nadležne institucije.
- Površina zahvata i instalisana snaga su uobičajeni kriteriji za ulazak u postupak.
Univerzalna izuzeća ne objavljujemo. Da li je za vaš projekat potrebna ekološka dokumentacija utvrđuje nadležni organ zaštite životne sredine na osnovu konkretnog zahvata.
Šta je energetska dozvola za solarnu elektranu?
Energetsku dozvolu izdaje Ministarstvo energetike i rudarstva Republike Srpske. To je prelazni energetski akt kojim se potvrđuje da je projekat uklopljen u energetske planove entiteta, i po pravilu prethodi građevinskom postupku kod većih projekata.
Šta se uz zahtjev uobičajeno prilaže
- Važeći lokacijski uslovi izdati od nadležnog organa za prostorno uređenje.
- Mišljenje operatora sistema o tehničkim mogućnostima priključenja — ODS-a ili NOSBiH-a, zavisno od naponskog nivoa.
- Idejni projekat sa studijom ekonomske opravdanosti.
- Dokaz o riješenim imovinsko-pravnim odnosima nad parcelom.
Kućna solarna elektrana nije obavezna pribaviti energetsku dozvolu. Taj postupak je vezan za veće projekte. Tačne kategorije i pragove propisuje važeći propis i pravilnik o energetskoj dozvoli — provjerite ih kod nadležnog ministarstva.
Kada je potrebna dozvola za proizvodnju električne energije?
Status kupca-proizvođača i licenca za komercijalnu proizvodnju nisu isto. Kupac-proizvođač proizvodi prvenstveno za vlastite potrebe; komercijalni proizvođač prodaje energiju na tržištu i za to mu treba dozvola za obavljanje djelatnosti koju izdaje Regulatorna komisija.
Izuzeća propisana zakonom
- Dozvola nije potrebna za proizvodnju u elektranama snage do 1 MW.
- Dozvola nije potrebna za proizvodnju električne energije isključivo za vlastite potrebe.
- Nove elektrane mogu proizvoditi najduže šest mjeseci od dana pribavljanja upotrebne dozvole bez dozvole za obavljanje djelatnosti.
- Ako jedan proizvođač ima više objekata čija ukupna snaga prelazi 1 MW, dozvola je obavezna.
- Dozvole se izdaju na period do 30 godina; dozvole za snabdijevanje i trgovinu na period do pet godina.
Koja je razlika između kućne i komercijalne solarne elektrane?
Namjena proizvodnje određuje regulatorni status, a iz njega slijedi sve ostalo — dokumentacija, ugovorni odnos i izloženost tržištu.
Nijedna kategorija ne dobija podsticaj automatski. Pravo na garantovani otkup ili tržišnu premiju ostvaruje se isključivo kroz propisani postupak, a ne samim izgrađivanjem elektrane.
Kako funkcionišu FIT i FIP podsticaji u Republici Srpskoj?
Zakon o obnovljivim izvorima energije dijeli postrojenja na mala i velika, i ta podjela određuje kojem mehanizmu podsticaja postrojenje uopšte može pristupiti.
Podjela na mala i velika postrojenja
- Mala postrojenja: solarne elektrane na zemlji instalisane snage zaključno sa 150 kW, te solarne elektrane na objektima instalisane snage zaključno sa 500 kW.
- Velika postrojenja: solarne elektrane na zemlji instalisane snage veće od 150 kW zaključno sa 50.000 kW, te solarne elektrane na objektima instalisane snage veće od 500 kW.
FIT — garantovani otkup
- Mehanizam vezan za mala postrojenja prema podjeli iz člana 8.
- Pravo na podsticaj se ostvaruje rješenjem Regulatorne komisije, uz ispunjenje propisanih uslova.
- Ugovor o obaveznom otkupu zaključuje se sa Operaterom sistema podsticaja.
- Proizvođač ima stabilan ugovorni odnos umjesto izlaganja berzanskoj cijeni.
FIP — tržišna premija
- Mehanizam vezan za velika postrojenja.
- Dodjeljuje se kroz aukcijski postupak, a ne po redoslijedu prijava.
- Proizvođač sam prodaje energiju na tržištu, a premija se isplaćuje prema pravilima mehanizma.
- Pobjednik aukcije preuzima i balansnu odgovornost za svoju proizvodnju.
- Nisu subvencija za domaćinstva. Kućni krovni sistem za vlastite potrebe ne učestvuje u ovim mehanizmima.
- Nisu automatsko pravo. Postrojenje mora proći propisani postupak i uklopiti se u tehnološke kvote koje utvrđuje Vlada RS kroz Program o korišćenju OIE.
- Nisu garantovan prihod. Kod FIP-a prihod zavisi i od tržišne cijene energije.
Konkretne otkupne cijene, iznose premija, kvote, trajanje ugovora i referentne tržišne cijene ne objavljujemo — utvrđuju se po pojedinačnom postupku i mijenjaju se. Aktuelne vrijednosti objavljuju RERS i Operater sistema podsticaja.
Važeće odluke o visini garantovanih otkupnih cijena i premija objavljuje Regulatorna komisija za energetiku Republike Srpske: RERS — Garantovane otkupne cijene.
Šta su garancije porijekla solarne energije?
Garancija porijekla je elektronski dokument kojim se dokazuje da je određena količina električne energije proizvedena iz obnovljivih izvora, uz navođenje lokacije i tehnologije. Registar garancija vodi se u skladu sa propisima, a nadzor nad izdavanjem je u nadležnosti Regulatorne komisije.
Čemu služi
- Dokazivanje obnovljivog porijekla isporučene energije.
- Snabdjevačima koji nude zelenu tarifu svojim kupcima.
- Izvoznim kompanijama koje moraju dokumentovati porijeklo utrošene energije.
Šta sprječava dvostruko računanje
- Jedna garancija odgovara tačno određenoj količini proizvedene energije.
- Kada je garancija iskorištena ili prodata, ista energija se ne može ponovo prikazivati kao zelena.
- Odnos između sistema podsticaja i prava na garanciju uređen je propisima — provjerite važeći pravilnik.
- Garancija porijekla nije automatsko pravo na zaradu. Ima vrijednost samo ako postoji kupac na tržištu.
- Garancija porijekla ne znači automatsko izuzeće od CBAM-a niti dokazuje nulte emisije svakog proizvoda.
Postoje li subvencije za solarne elektrane u Republici Srpskoj?
Podrška za domaćinstva u Republici Srpskoj javlja se kroz javne pozive i programe, a ne kao stalno pravo. Elektroprivreda Republike Srpske na svojoj stranici objavljuje informacije o programima energetske održivosti domaćinstava, a lokalne zajednice i razvojni fondovi povremeno raspisuju vlastite mjere.
Pregled svih programa i aktuelnih statusa javnih poziva nalazi se u vodiču subvencije za solarne elektrane u BiH.
- Provjerite da li je poziv otvoren. Mnoge objave ostaju na internetu i nakon zatvaranja.
- Provjerite ko se može prijaviti. Programi razdvajaju kategorije korisnika i propisuju vlastite uslove.
- Provjerite rok i budžet. Pozivi se zatvaraju istekom roka ili utroškom sredstava.
- Čitajte originalni tekst poziva, ne medijske prenose.
Iznose sufinansiranja, procente i datume ne prepisujemo na ovu stranicu jer brzo zastarijevaju. Na dan posljednje provjere nismo mogli potvrditi da je bilo koji konkretan republički javni poziv za sufinansiranje kućnih solarnih elektrana otvoren — provjerite aktuelno stanje kod Elektroprivrede RS i nadležnog ministarstva.
Šta su zajednice obnovljive energije u RS?
Zajednica obnovljive energije je poseban pravni institut: pravno lice zasnovano na dobrovoljnom i otvorenom učešću, čija primarna svrha nije sticanje finansijske dobiti nego pružanje ekoloških, socijalnih i neposrednih materijalnih koristi članovima i lokalnoj zajednici. Regulatorna komisija je u martu 2025. godine objavila Pravilnik o zajednicama obnovljive energije.
Kupci-proizvođači koji djeluju zajednički
- Više krajnjih kupaca, tipično u istoj zgradi ili kompleksu.
- Međusobne odnose uređuju ugovorom, uključujući udio instalisane snage i proizvodnje svakog kupca.
- Imenuju zastupnika koji nastupa kod operatora, snabdjevača i nadležnih organa.
- Elektrana se priključuje preko zasebnog priključka sa pripadajućim obračunskim mjernim mjestom.
- ODS i zastupnik zaključuju ugovor kojim se uređuju pravila raspodjele energije i period alokacije.
Zajednica obnovljive energije
- Posebno pravno lice sa osnivačkim aktom i članstvom.
- Učešće je dobrovoljno i otvoreno, uz uslove lokalne vezanosti.
- Svrha je šira od obračuna energije — koristi za članove i lokalnu zajednicu.
- Rad je uređen posebnim pravilnikom Regulatorne komisije.
Ovo nisu dva naziva za istu stvar. Zajedničko djelovanje kupaca-proizvođača i zajednica obnovljive energije su odvojeni pravni instituti, sa različitim uslovima i različitim obavezama.
Zašto je raspoloživost mreže važna za solarni projekat?
Administrativni uslovi nemaju smisla ako elektrana ne može fizički isporučiti proizvedenu energiju. Solarna proizvodnja je koncentrisana u istim satima dana, pa mreža na područjima sa mnogo priključenih elektrana dolazi do tehničkih granica.
Distributivna mreža
Na nju se priključuju kućne i većina poslovnih elektrana. Mogućnost se provjerava po konkretnom mjernom mjestu i čvorištu, a odobrava je nadležni operator distributivnog sistema.
Prijenosna mreža
Relevantna za velika postrojenja. Vlasnik i operator je Elektroprenos BiH, a radom sistema i balansnim tržištem upravlja NOSBiH. Postupak je zahtjevniji i duži.
- Lokacija je odluka, ne detalj. Dvije parcele u istoj opštini mogu imati potpuno različite mogućnosti priključenja.
- Rezervisani kapacitet nije raspoloživ kapacitet. Dio kapaciteta mogu držati projekti koji još nisu izgrađeni.
- Lokacijski uslovi nisu garancija priključenja. Prostorni akt i mrežni kapacitet su dva odvojena pitanja.
- Kod većih projekata stručna mrežna analiza određuje da li projekat uopšte ima smisla.
Ne tvrdimo da je mreža u bilo kojem dijelu Republike Srpske zatvorena za nove projekte, niti da je kapacitet raspoloživ. Podatke o instalisanim i planiranim kapacitetima koji kruže u analizama nismo provjeravali i ne objavljujemo ih. Jedini pouzdan odgovor je službena provjera kod nadležnog operatora za konkretnu lokaciju i snagu.
Kakvu ulogu imaju baterije u solarnim sistemima RS?
Baterija pomjera energiju u vremenu: višak proizveden u podne čuva za kasnije. Pravilnik o kupcima-proizvođačima izričito navodi skladištenje električne energije kao jedno od prava kupca-proizvođača.
Kućna baterija
- Kapacitet prilagođen dnevnoj potrošnji domaćinstva.
- Cilj je povećanje udjela vlastite potrošnje.
- Rezervno napajanje pri nestanku mreže nije automatska funkcija — zavisi od konfiguracije sistema.
Industrijski BESS
- Znatno veći kapaciteti, često u kontejnerskoj izvedbi.
- Pored vlastite potrošnje, može služiti i fleksibilnosti sistema.
- Podliježe drugačijim regulatornim i tehničkim uslovima.
Šta zakon kaže o skladištenju
Zakon o električnoj energiji Republike Srpske skladištenje električne energije tretira kao djelatnost za koju Regulatorna komisija izdaje dozvolu, uz propisana izuzeća. Među izuzećima su slučajevi kada ukupna snaga postrojenja za skladištenje na mjestu priključenja ne prelazi 500 kW, te probni rad u trajanju do šest mjeseci od odobrenja za upotrebu objekta.
Baterija nije obavezna komponenta i nije uslov za status kupca-proizvođača. Isplati se kada postoji značajan višak u podne i potrošnja uvečer. Više u vodičima solarne baterije i hibridni solarni sistemi.
PDV i obračun solarne energije
Porez na dodatu vrijednost je državna nadležnost i ne uređuje se entitetskim propisima. Zbog toga se poreski tretman predate i preuzete energije ne može izvesti iz entitetskog pravilnika o kupcima-proizvođačima.
Potvrđeno u službenom izvoru
Uprava za indirektno oporezivanje BiH objavila je Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o primjeni Zakona o PDV-u, broj 02-02-56/24 od 14.4.2025. godine, objavljen u Službenom glasniku BiH broj 25/25. Izmjene se odnose i na isporuku električne energije iz obnovljivih izvora od strane lica koje nije obveznik PDV-a, a koje proizvodi energiju za vlastite potrebe.
- Ne tvrdimo da svi prosumeri imaju identičan poreski tretman — razlikuju se obveznici i neobveznici PDV-a.
- Ne tvrdimo da je svaki preuzeti kilovat-sat oslobođen PDV-a.
- Ne prepisujemo starije tvrdnje da izmjene nisu usvojene — one jesu objavljene.
- Konkretnu poresku osnovicu i primjenu na vaš slučaj utvrđuje nadležni poreski organ.
Kako se porezni dio odražava na mjesečni obračun objašnjeno je u vodiču neto mjerenje i neto obračun.
Kako evropski CBAM može uticati na solarne projekte u RS?
CBAM je mehanizam Evropske unije za prekogranično prilagođavanje cijene ugljenika. Njegov cilj je da uvezena roba nosi trošak ugrađenih emisija sličan onom koji plaćaju proizvođači u EU. Za Republiku Srpsku je relevantan jer se značajan dio robne razmjene odvija sa državama članicama EU.
Potvrđeno na stranici Evropske komisije
- Definitivni režim CBAM-a primjenjuje se od 1. januara 2026. godine.
- Obuhvaćeno je šest sektora: cement, željezo i čelik, aluminijum, mineralna đubriva, električna energija i vodonik.
- Uvoznici u EU prijavljuju ugrađene emisije i predaju odgovarajući broj certifikata jednom godišnje.
- Uvoznici koji uvoze više od 50 tona CBAM robe moraju zatražiti status ovlaštenog CBAM deklaranta.
- Cijena certifikata se vezuje za aukcijske cijene EU sistema trgovine emisijama — kao kvartalni prosjek u 2026., a sedmični od 2027. godine.
- Posjedovanje solarne elektrane ne oslobađa automatski izvoznika CBAM obaveza.
- Garancija porijekla ne dokazuje automatski nulte emisije svakog proizvoda.
- Obaveza se veže za uvoznika u EU i za određenu robu, a ne za svakog izvoznika iz RS.
Tačan datum početka prodaje CBAM certifikata, cijenu certifikata i procjene ukupnog finansijskog opterećenja privrede ne objavljujemo — nismo ih mogli potvrditi na službenoj stranici Evropske komisije na dan provjere.
Kako započeti solarni projekat u Republici Srpskoj?
Logika je uvijek ista: prvo se zna koliko trošite, zatim šta lokacija i mreža dozvoljavaju, pa tek onda šta se kupuje. Oprema se bira na kraju, a ne na početku.
Analiza potrošnje
Računi za posljednjih dvanaest mjeseci. Godišnja potrošnja u kWh i raspored po mjesecima su polazna tačka.
Krov i lokacija
Orijentacija, nagib, zasjenjenost i stanje krovnog pokrivača; kod zemljišta namjena parcele i imovinsko-pravni status.
Odabir vrste sistema
Sistem vezan za mrežu, hibridni sa baterijom ili samostalni. Izbor slijedi iz potrošnje.
Lokalni administrativni uslovi
Nadležna opštinska ili gradska služba — da li zahvat ulazi u izuzeće iz člana 5. Pravilnika ili traži redovan postupak.
Provjera distributivne mreže
Nadležni operator — odobrena priključna snaga objekta i mogućnosti mreže na vašem mjernom mjestu.
Projektovanje i dokumentacija
Tehničko rješenje i projektna dokumentacija; izgrađuje pravno lice sa odgovarajućom licencom.
Ugovori i odobren rad
Elektroenergetska saglasnost, deklaracija o priključku sa sertifikatom, ugovor sa snabdjevačem i primjena šeme obračuna.
Prikaz je orijentacioni. Redoslijed i zahtjevi zavise od projekta i važećih procedura. Projektovanje, montažu, ispitivanje i priključenje izvode stručna i ovlaštena lica — portal ne daje uputstva za izvođenje radova.
Najčešće greške pri planiranju solarne elektrane u RS
Kupovina opreme prije provjere mreže
Naručena snaga može premašiti ono što operator na vašem mjernom mjestu odobrava, ili ono što mreža može prihvatiti.
Korištenje zastarjelih propisa
Zakon o električnoj energiji je izmijenjen, a pravilnici se dopunjuju. Tekst star godinu dana može navoditi prag koji više ne važi.
Miješanje RERS-a, ODS-a i snabdjevača
Regulator donosi pravila, operator izdaje saglasnost i priključuje, snabdjevač obračunava energiju. Tri različite adrese.
Pogrešno tumačenje neto mjerenja
Neto mjerenje važi samo do propisanog praga instalisane snage, a mreža nije besplatna baterija.
Zanemarivanje lokacijskih uslova
Kod projekata na tlu, prostorni akt i namjena parcele dolaze prije svega ostalog.
Nepoznavanje koncesionih obaveza
Kod većih zemaljskih projekata koncesija može biti uslov za dalje korake — provjerava se na početku, ne na kraju.
Pretpostavka da je svaki podsticaj dostupan
FIT i FIP se dodjeljuju kroz propisani postupak i u okviru tehnoloških kvota, a ne po prijavi.
Predimenzionisanje bez analize potrošnje
Veći sistem proizvodi više, ali višak koji se ne potroši i ne vrednuje povoljno ne donosi srazmjernu korist.
Šta provjeriti prije ugradnje solarnih panela u RS?
Kratka lista koju vrijedi proći prije nego što zatražite prvu ponudu.
- □ Znam svoju godišnju potrošnju u kilovat-satima.
- □ Provjerio sam pravni status objekta — građevinsku i upotrebnu dozvolu.
- □ Znam ko je moj nadležni operator distributivnog sistema.
- □ Provjerio sam postojeći priključak i odobrenu priključnu snagu.
- □ Znam planiranu instalisanu snagu sistema.
- □ Provjerio sam lokalne građevinske uslove kod nadležne službe.
- □ Razumijem šta znači status kupca-proizvođača i šta on nosi.
- □ Provjerio sam koja se šema obračuna primjenjuje na moju snagu.
- □ Znam koje dokumente traži operator distributivnog sistema.
- □ Provjerio sam postoji li otvoren program ili javni poziv za podršku.
- □ Imam stručno projektno rješenje i izvođača sa odgovarajućom licencom.
- □ Razumijem kako će se energija obračunavati na mom računu.
Izračunajte veličinu solarnog sistema
Prije projektovanja i dokumentacije procijenite potrebe za električnom energijom i odgovarajuću veličinu solarnog sistema.
Česta pitanja o solarnoj energiji u Republici Srpskoj
Okvir čine Zakon o obnovljivim izvorima energije (Službeni glasnik RS 16/22) i Zakon o električnoj energiji (Službeni glasnik RS 68/20 i 49/26), uz pravilnike Regulatorne komisije za energetiku RS, prije svega Pravilnik o kupcima-proizvođačima električne energije (Službeni glasnik RS 80/23).
Regulatorna komisija za energetiku Republike Srpske sa sjedištem u Trebinju. Donosi pravilnike, izdaje i oduzima dozvole za obavljanje djelatnosti, izdaje sertifikate, utvrđuje referentne cijene i rješava sporove. RERS ne izdaje pojedinačnu elektroenergetsku saglasnost.
Krajnji kupac koji u okviru svojih prostorija proizvodi električnu energiju iz obnovljivih izvora za vlastitu potrošnju, te može skladištiti ili prodavati energiju koju je sam proizveo. Kod kupaca koji nisu domaćinstva, te aktivnosti ne smiju biti njihova glavna komercijalna ili profesionalna djelatnost.
Domaćinstva, poslovni korisnici pod propisanim uslovima, te više kupaca koji djeluju zajednički uz ugovor o međusobnim odnosima i imenovanog zastupnika. Uslovi i šeme obračuna nisu identični za sve kategorije.
Obračun se vodi u kilovat-satima. Mjerno mjesto bilježi preuzetu i predatu energiju, a višak se evidentira kao energetski kredit. Prema članu 10. Pravilnika, ova šema se primjenjuje na elektrane instalisane snage do 10,8 kW, uključujući 10,8 kW.
Predata energija se vrednuje u novcu i evidentira kao monetarni kredit koji umanjuje buduće finansijske obaveze. Primjenjuje se na elektrane instalisane snage u opsegu od 10,8 kW do 50 kW, uključujući 50 kW.
Tri: neto mjerenje do 10,8 kW, neto obračun od 10,8 do 50 kW, te standardna šema snabdijevanja za elektrane instalisane snage preko 50 kW. Kriterij je instalisana snaga elektrane.
Mjerna mjesta kupaca-proizvođača opremaju se pametnim mjernim uređajima u skladu sa uslovima koje propisuje operator distributivnog sistema. Bez odgovarajućeg mjerenja nije moguće evidentirati predatu energiju.
Nadležni operator distributivnog sistema. Pravilnik izričito traži da se saglasnost pribavi ili izmijeni prije početka izgradnje elektrane.
Zavisno od projekta: dokaz prava na objektu ili parceli, projektna dokumentacija, elektroenergetska saglasnost, potvrda o izvedenosti radova, deklaracija o priključku sa sertifikatom, te ugovor sa snabdjevačem. Kod zemaljskih projekata dodatno lokacijski uslovi i ekološka dokumentacija.
Po pravilu da, ali član 5. Pravilnika propisuje izuzeće: kada se na objektu koji već ima građevinsku dozvolu, u sklopu adaptacije objekta, gradi elektrana iz obnovljivih izvora snage do 50 kW. Izvan tih uslova važi redovan režim.
Zakon o obnovljivim izvorima energije u članu 66. predviđa izuzeća od koncesije za solarne elektrane prema instalisanoj snazi i lokaciji. Konkretan prag ne objavljujemo jer se u dostupnim prečišćenim tekstovima čita nekonzistentno — provjerite izvorni tekst u Službenom glasniku RS 16/22.
Zakon o električnoj energiji propisuje da dozvola nije potrebna za elektrane snage do 1 MW, ni za proizvodnju isključivo za vlastite potrebe, a nove elektrane mogu raditi najduže šest mjeseci od upotrebne dozvole bez dozvole. Ako jedan proizvođač ima više objekata ukupne snage preko 1 MW, dozvola je obavezna.
Podrška se javlja kroz programe i javne pozive, a ne kao stalno pravo. Uslove i rokove provjerite u originalnom tekstu poziva kod Elektroprivrede RS, nadležnog ministarstva ili lokalne zajednice.
FIT je garantovani otkup vezan za mala postrojenja, FIP je tržišna premija koja se dodjeljuje kroz aukcijski postupak za velika postrojenja. Kućni sistemi za vlastite potrebe ne učestvuju u ovim mehanizmima.
Pravna lica zasnovana na dobrovoljnom i otvorenom učešću, čija primarna svrha nije finansijska dobit nego koristi za članove i lokalnu zajednicu. To nije isto što i kupci-proizvođači koji djeluju zajednički.
Ne. Skladištenje je pravo, a ne obaveza kupca-proizvođača. Rezervno napajanje pri nestanku mreže nije automatska funkcija svake baterije — zavisi od konfiguracije sistema.
Od analize godišnje potrošnje, preko provjere krova ili lokacije, lokalnih administrativnih uslova i mogućnosti distributivne mreže — tek zatim slijede projektovanje, saglasnosti i izvođenje. Oprema se bira na kraju.
Izvori i regulatorna metodologija
Svi podaci na ovoj stranici provjereni su 10. oktobra 2026. godine u službenim izvorima navedenim u tabeli.
Kako čitati oznake na ovoj stranici
- Važeće regulatorno pravilo — navedeno uz broj službenog glasila i član, ili uz službenu stranicu institucije.
- Edukativno objašnjenje — konceptualni opis bez pravne obaveznosti, dat radi razumijevanja.
- Istraživačka pretpostavka — podatak iz analize koji nije pravni akt i nije samostalno provjeren.
- Historijski podatak — tačan za određeni trenutak, ali ne nužno i danas.
Istraživački PDF koji je poslužio kao sadržajna osnova nije službeni propis i na ovoj stranici se ne predstavlja kao izvor prava.
Šta namjerno nije objavljeno
Nekoliko tvrdnji iz dostupnih analiza nismo mogli potvrditi u važećem službenom izvoru. Umjesto da ih prepišemo, navodimo ih kao neprovjereno.
- Konkretan koncesioni prag iz člana 66. Zakona o OIE — odredba se u prečišćenim tekstovima čita nekonzistentno.
- Rokovi od 30 odnosno 60 dana za izdavanje elektroenergetske saglasnosti.
- Avans od 10 % procijenjenih troškova priključenja.
- Procenat umanjenja monetarnog kredita.
- Finansijski i kadrovski limiti za poslovne kupce-proizvođače — broj zaposlenih, godišnji prihod i vrijednost imovine.
- Pravilo o gubitku statusa nakon tri godine i viška preko 30 %.
- Pravila prenosa i isteka energetskog kredita.
- Trajanje FIT ugovora i konkretne otkupne cijene, premije i kvote.
- Referentne tržišne cijene i cijene komercijalnog otkupa Elektroprivrede RS.
- Podaci o instalisanim i planiranim kapacitetima i o zagušenju prijenosne mreže.
- Visina koncesione naknade i procentualni raspon.
- Datum početka prodaje CBAM certifikata, cijena certifikata i procjene ukupnog finansijskog opterećenja privrede.
- Tehnički parametri mrežnih pravila — granice harmonijske distorzije i dozvoljene promjene napona.
Povezani vodiči
Pregled propisa, prosumera i solarnih elektrana na nivou cijele Bosne i Hercegovine.
Zakoni, institucije, prosumeri i kantonalne razlike u Federaciji BiH.
Ko može biti prosumer, koja prava i obaveze nosi status i kako se stiče.
Zahtjev, elektroenergetska saglasnost, probni rad i trajni pogon — korak po korak.
Energetski i monetarni kredit, sa primjerima obračuna.
Informacije su edukativnog karaktera. Pravila za solarne elektrane u Republici Srpskoj zavise od važećih zakona, podzakonskih akata, uslova nadležnog operatora i vrste projekta. Prije realizacije potrebno je provjeriti aktuelne zahtjeve kod nadležnih institucija i stručnog projektanta.
Istražujemo i objašnjavamo solarne sisteme u Bosni i Hercegovini solarni paneli, solarne elektrane, inverteri i baterije, objašnjeni jednostavno i bez prodajnog interesa.
© 2026 Solari BIH. Sva prava zadržana.
Čista energija za ljepšu Bosnu i Hercegovinu.