→

Stambena zgrada

Solarna elektrana na stambenoj zgradi: dokumentacija u FBiH i RS

Kod stambene zgrade prvo se rješava pravo korištenja zajedničkog krova, način odlučivanja etažnih vlasnika, ko predstavlja učesnike i kome će pripadati proizvedena energija. Tek zatim idu projekat i dokumentacija za nadležne organe, operatora mreže i snabdjevača.

Vodič je pisan za etažne vlasnike, predstavnike etažnih vlasnika, zajednice etažnih vlasnika i upravitelje. Širi pregled je u vodiču sve situacije i potrebna dokumentacija za solarne elektrane.

OBJAVLJENO

30. oktobra 2026.

AUTOR

Admir Salihović, Solari BiH

Skraćenice. EES je elektroenergetska saglasnost, ODS je operator distributivnog sistema, ZEV je zajednica etažnih vlasnika, a predstavnik etažnih vlasnika je lice koje vlasnici biraju da ih zastupa. Elektroenergetska saglasnost nije energetski certifikat objekta; to su dva različita dokumenta, s različitim izdavaocima.

Kratak odgovor

Na porodičnoj kući jedan vlasnik odlučuje o krovu i ima jedno mjerno mjesto. U stambenoj zgradi krov je zajednički dio u suvlasništvu svih etažnih vlasnika, a mjernih mjesta ima onoliko koliko ima stanova i poslovnih prostora. Zbog toga se postupak ne razlikuje tehnički nego pravno.

Redoslijed je uvijek isti. Prvo model: da li elektrana napaja zajedničko mjerno mjesto zgrade ili se proizvodnja raspodjeljuje učesnicima. Zatim odluka etažnih vlasnika o zahvatu na krovu i imenovanje zastupnika. Tek onda projekat, zahtjev operatoru i ugovori.

Najskuplje greške nastaju kada se oprema naruči prije nego se riješi pitanje krova i odluke vlasnika. Taj dio košta samo vrijeme, a bez njega ostatak postupka ne može poćeti.

Sadržaj

Dva modela korištenja energije

Od modela zavisi gdje se elektrana priključuje, čija mjerna mjesta ulaze u priču, ko potpisuje zahtjev i kakvi ugovori su potrebni. Zato je to prva odluka, a ne tehnički detalj.

Dva modela koja mijenjaju cijelu dokumentaciju

Prije svih papira odlučite čemu elektrana služi. Od toga zavise priključak, mjerenje, ugovori i to ko potpisuje zahtjev.

MODEL A

Elektrana za zajedničku potrošnju zgrade

Elektrana napaja zajedničko mjerno mjesto zgrade: rasvjetu stubišta, lift, pumpe i druge zajedničke uređaje.

Provjerite ko je nosilac tog mjernog mjesta i ugovora o snabdijevanju: zajednica etažnih vlasnika, upravitelj ili neko drugi.
Kategorija kupca i pravo na određenu šemu obračuna ne pretpostavljaju se samo zato što je objekat stambeni.
Ovaj model sam po sebi ne raspodjeljuje proizvodnju na pojedinačne račune stanova.
Promjene na mjerenju određuje operator distributivnog sistema, prema izdatom rješenju.

MODEL B

Zajednička elektrana s raspodjelom proizvodnje

Elektrana se gradi za više učesnika u zgradi, a proizvodnja im se računski raspodjeljuje po ugovorenim udjelima.

Učesnici su kupci iz kategorije domaćinstva i komercijalni kupci čiji su objekti unutar iste zgrade ili stambenog kompleksa.
Elektrana se priključuje preko zasebnog priključka, s vlastitim obračunskim mjernim mjestom.
Mjerna mjesta učesnika moraju biti uključena u sistem daljinskog očitavanja.
Ugovorom se utvrđuju udio u instalisanoj snazi i udio u proizvodnji svakog učesnika, i imenuje se zastupnik.
Operator i zastupnik zaključuju ugovor o pravilima raspodjele energije, a obračun radi snabdjevač.

Raspodjela je računska, ne fizička

Energija elektrane odlazi u mrežu preko njenog mjernog mjesta, a svakom učesniku se obračunski pripisuje njegov udio. Paneli se ne spajaju na instalaciju pojedinog stana.

Šta ako elektranu finansira treća strana?

I federalni i republički propis predviđaju da vlasnik elektrane za vlastite potrebe može biti treća strana, uz zaključenje posebnog sporazuma s krajnjim kupcem, odnosno sa zastupnikom učesnika. To je dodatni ugovorni odnos, a ne zamjena za odluku etažnih vlasnika. Razlikujte finansiranje elektrane koja radi za potrebe stanara od zakupa krova za samostalnu komercijalnu elektranu treće strane; drugo nije zajednička proizvodnja stanara i vodi se drugim postupkom.

Tri pojma koja nisu isto

Zajednica etažnih vlasnika je oblik upravljanja zgradom. Prosumeri, odnosno kupci-proizvođači koji djeluju zajednički, su šema proizvodnje za vlastite potrebe. Zajednica obnovljive energije je poseban subjekt s vlastitim pravilima priključenja. Ta tri pojma ne poistovjećujte.

Saglasnosti i odluke etažnih vlasnika

Ovdje se zaustavi najviše projekata. Krov je zajednički dio zgrade u suvlasništvu svih etažnih vlasnika i nijedan pojedinac nema pravo da sam zauzme njegov dio: ni vlasnik stana na posljednjem spratu, ni onaj ko drži ključ od izlaza na krov.

Pravila odlučivanja nisu ista svuda. U Federaciji BiH upravljanje zgradama uređuju kantonalni zakoni, a suvlasništvo federalni Zakon o stvarnim pravima. U Republici Srpskoj primjenjuju se Zakon o održavanju zgrada i Zakon o stvarnim pravima Republike Srpske.

Tri dokumenta koja se najčešće miješaju

Imaju različite potpisnike, različit pravni osnov i različitu svrhu. Nijedan ne zamjenjuje druga dva.

Odluka o zahvatu na zajedničkom krovu

Uređuje korištenje zajedničkog dijela zgrade: obim radova, ko je investitor, kako se finansira i ko je ovlašten da zastupa vlasnike.

Donose je etažni vlasniciKoristi se pred nadležnom službom, operatorom i eventualnom trećom stranom

Međusobni ugovor učesnika u proizvodnji

Uređuje odnose kupaca koji zajednički proizvode: pripadajući udio instalisane snage i proizvodnje svakog učesnika pojedinačno, te imenovanje zastupnika.

Potpisuju ga učesniciDostavlja se operatoru i snabdjevaču

Ugovor s operatorom o pravilima raspodjele

Operator distributivnog sistema i zastupnik učesnika zaključuju ugovor kojim se uređuju pravila raspodjele predate i preuzete električne energije i period za alokaciju energije.

Potpisuju ga operator i zastupnikNa osnovu njega snabdjevač radi obračun po učesniku

Potpisan međusobni ugovor učesnika ne zamjenjuje odluku o zahvatu na zajedničkom krovu. Ugovor uređuje odnose među učesnicima, a odluka daje pravo da se na zajedničkom dijelu zgrade uopće nešto gradi.

Četiri pitanja koja se često pomiješaju

Osnivanje ili registracija zajednice etažnih vlasnika. To je pitanje organizacije zgrade, a ne solarne elektrane.
Redovno upravljanje. Poslovi održavanja i uobičajenog korištenja zajedničkih dijelova.
Zahvat izvan redovnog upravljanja. Veći radovi i prepravke koje nisu nužne za održavanje, promjena namjene i slično.
Ustupanje ili zakup zajedničkog krova. Davanje dijela zajedničkog dijela zgrade na korištenje nekome, bilo etažnom vlasniku ili trećem licu.

Republika Srpska. Zakon o stvarnim pravima Republike Srpske u članu 32. propisuje da je za poslove koji prelaze okvir redovnog upravljanja, među kojima se izričito navode izdavanje stvari u zakup, zasnivanje službenosti i veće prepravke koje nisu nužne za održavanje, potrebna saglasnost svih suvlasnika. Isti član dodaje da se, ako postoji sumnja, smatra da posao prelazi okvir redovnog upravljanja, a ako se saglasnost ne postigne, a postoje naročito opravdani razlozi, svaki suvlasnik može tražiti da o tome odluči sud.

Federacija BiH. Upravljanje zgradama uređuje kantonalni zakon, pa se prag i način odlučivanja razlikuju po kantonima. Prije skupštine tražite od upravitelja ili nadležne službe pisani odgovor na jedno pitanje: pod koji posao, po propisu koji se na vašu zgradu primjenjuje, potpada postavljanje solarne elektrane na zajednički krov.

Ne postoji jedan procenat koji vrijedi za svaki solarni projekat. Koliko je saglasnosti potrebno zavisi od toga kako se zahvat kvalifikuje po propisu koji se primjenjuje i od toga da li se dio krova nekome ustupa na korištenje.

Vlasnik stana na posljednjem spratu ne stiče time pravo na zajednički krov. Saglasnost za korištenje krova nije isto što i obaveza svih vlasnika da finansiraju elektranu; to su dva odvojena pitanja i uređuju se odvojeno.

Ne pretpostavljajte da svaki dokument mora biti notarski ovjeren. Koja je ovjera potrebna zavisi od vrste dokumenta i od propisa, pa taj podatak tražite od nadležne službe ili notara prije nego platite ovjere. Isto tako, solarna elektrana nije automatski održavanje zgrade; ta kvalifikacija se ne koristi samo da bi se došlo do nižeg praga odlučivanja.

Pregled dokumentacije

Tabela pokazuje šta se priprema, ko to radi, kome ide i kada se traži, uz oznaku modela na koji se dokument odnosi.

Pregled dokumentacije po fazama

Oznaka pokazuje na koji se model dokument odnosi. Ovo nije lista priloga uz jedan zahtjev, nego mapa onoga što se u nekom trenutku traži.

Dokument ili podatak	Ko ga priprema ili pribavlja	Kome se dostavlja	Kada se traži
Pravni status i zastupanje
Model A i B Dokumenti o vlasništvu ili o odgovarajućem pravu korištenja	Učesnici, iz zemljišne knjige ili druge evidencije	Operatoru i nadležnoj službi	Pri pripremi odluke i uz zahtjev, kada se traže
Model A i B Podaci o zajednici, predstavniku i upravitelju	Zgrada, prema svom modelu upravljanja	Operatoru i nadležnoj službi	Pri pripremi zahtjeva
Model A i B Odluka etažnih vlasnika i zapisnik	Etažni vlasnici	Nadležnoj službi, operatoru i izvođaču	Prije projektovanja i ugovaranja
Model A i B Ovlaštenje za zastupanje	Etažni vlasnici, odnosno učesnici	Operatoru i snabdjevaču	Prije predaje zahtjeva
Model A i B Ugovor o korištenju krova ili sporazum s trećom stranom	Vlasnici i treća strana	Operatoru, na zahtjev	Kada elektranu finansira ili posjeduje treća strana
Zajednička proizvodnja
Model B Spisak učesnika i njihovih mjernih mjesta	Zastupnik učesnika	Operatoru	Uz zahtjev i uz ugovor o raspodjeli
Model B Podaci o odobrenim priključnim snagama učesnika	Učesnici, iz svojih saglasnosti	Operatoru	Pri dimenzionisanju i uz zahtjev
Model B Međusobni ugovor učesnika	Učesnici	Operatoru i snabdjevaču	Prije sticanja statusa
Model B Udjeli u instalisanoj snazi i u proizvodnji	Učesnici, ugovorom	Operatoru i snabdjevaču	Dio međusobnog ugovora
Model B Ugovor o pravilima raspodjele energije	Operator i zastupnik učesnika	Zaključuju ga međusobno	Prije obračuna po učesniku
Objekat i projekat
Model A i B Dokumentacija o građevinskom statusu zgrade	Zgrada, iz svoje arhive i od nadležne službe	Nadležnoj službi i operatoru	Na samom početku, prije projekta
Model A i B Prostorni i građevinski akti ili dokaz izuzeća	Nadležna općinska ili gradska služba	Izdaju se investitoru, za dalji postupak	Prema lokaciji i vrsti zahvata
Model A i B Idejna, glavna ili druga projektna dokumentacija	Ovlašteni projektant	Operatoru i nadležnoj službi	Prema fazi postupka
Model A i B Jednopolna šema, podaci o opremi i rješenje mjerenja	Projektant	Operatoru	Uz zahtjev za saglasnost
Model A i B Stručna provjera krova i dokumentacija o nosivosti	Ovlašteni inženjer	Investitoru i nadležnoj službi	Prije ugradnje opreme
Model A i B Rješenje hidroizolacije, pristupa, održavanja i zaštite od požara	Projektant s izvođačem	Investitoru i nadležnoj službi	U projektu i pri izvođenju
Priključenje i završni dokumenti
Model A i B Zahtjev za elektroenergetsku saglasnost s prilozima	Zastupnik, odnosno nosilac mjernog mjesta	Operatoru	U trenutku koji propis traži
Model A i B Dokaz o uplati naknade	Investitor	Operatoru	Uz zahtjev, kada se traži
Model A i B Rješenje o saglasnosti i ugovor o priključenju	Operator	Dostavlja se investitoru	Nakon obrade zahtjeva
Model A i B Izjave izvođača, zapisnici o ispitivanju i sertifikati opreme	Izvođač i ovlašteno lice za ispitivanje	Operatoru	Nakon izvođenja radova
Model B Upotrebna dozvola elektrane ili uvjerenje da nije potrebna, uz potvrdu o ispravnosti	Nadležna služba, odnosno ovlašteni izvođač	Operatoru	Prije priključenja, u Federaciji BiH
Model A i B Dokumenti za odobreni rad i ugovori sa snabdjevačem	Operator i snabdjevač	Investitoru i učesnicima	Prije početka rada s mrežom
Model A i B Status, deklaracija ili sertifikat postrojenja	Operator ili regulator	Dostavlja se investitoru	Nakon priključenja, prema entitetu

Razlikujte četiri stvari: pripremu projekta, zahtjev za elektroenergetsku saglasnost, izvođenje i završno priključenje. Tačnu listu priloga za konkretan zahtjev nosi obrazac vašeg operatora.

Račun za struju služi za identifikaciju kupca i mjernog mjesta, a ne kao dokaz vlasništva nad stanom. Posjedovni list nije automatski isto što i dokaz vlasništva; koji dokument vrijedi, zavisi od evidencije i od propisa koji se primjenjuje.

Posebnosti Federacije BiH

Zajednički prosumeri: šta kaže zakon

Zakon o korištenju obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije, u članu 49, propisuje da kupci iz kategorije domaćinstva i komercijalni kupci čiji su objekti locirani unutar iste zgrade ili stambenog kompleksa imaju pravo da djeluju zajednički kao prosumeri, te da ugovorom regulisu međusobne odnose, uključujući pripadajući udio instalisane snage elektrane i proizvodnje svakog kupca pojedinačno.

Isti član propisuje da prosumeri koji djeluju zajednički ostvaruju pravo na neto mjerenje ili neto obračun u skladu s iznosom pripadajuće instalisane snage elektrane tog prosumera, te da operator distributivnog sistema i subjekt koji predstavlja kupce zaključuju ugovor kojim se uređuju pravila raspodjele predate i preuzete energije i vremenski period za alokaciju.

FERK-ov pravilnik dodaje tehnički dio: elektrana prosumera koji djeluju zajednički priključuje se preko zasebnog priključka na distributivnu mrežu, s pripadajućim obračunskim mjernim mjestom uključenim u sistem daljinskog očitavanja.

Snage i šeme obračuna

Instalisana snaga elektrane prosumera ne može biti veća od odobrene priključne snage objekta, a maksimalna instalisana snaga po pojedinačnom postrojenju ograničena je na 150 kW. Kod zajedničke elektrane to znači da ukupna snaga ne stoji sama za sebe: važni su i zbir odobrenih priključnih snaga učesnika i pripadajući udio svakog od njih.

Pravo na neto mjerenje zakon veže za prosumere iz kategorije domaćinstava odobrene priključne snage do 10,8 kW, koji biraju neto mjerenje u periodu od deset godina, nakon čega prelaze na neto obračun, ili odmah neto obračun. Monetarni kredit kod neto obračuna FERK-ov pravilnik računa kao proizvod pozitivne razlike u kWh i tarifnog stava za komponentu aktivne energije, umanjen za 10%.

Pravilnik instalisanu snagu elektrane definiše kao maksimalnu snagu koju elektrana može kontinuirano proizvoditi u normalnim radnim uslovima, utvrđenu kao zbir nazivnih snaga proizvodnih jedinica u postrojenju. Nemojte sami pretpostaviti da se svaki prag računa isključivo po nazivnoj snazi invertera; kako se instalisana snaga utvrđuje za vašu elektranu, potvrđuje operator u postupku.

Zahtjev i dokumenti prije priključenja

Pravilnik, u tekstu izmijenjenom 2025. godine, propisuje da su prosumeri koji djeluju zajednički dužni podnijeti zahtjev za elektroenergetsku saglasnost za elektranu za vlastite potrebe prije izdavanja urbanističke saglasnosti za istu, odnosno, ako je riječ o postojećoj elektrani, uz zahtjev priložiti upotrebnu dozvolu za postojeću elektranu ili uvjerenje da ista nije potrebna prema važećim kantonalnim zakonima.

Prije priključenja elektrane prosumera koji djeluju zajednički podnosilac zahtjeva dužan je dostaviti upotrebnu dozvolu za elektranu ili uvjerenje da ona, u skladu s važećim kantonalnim zakonima, nije potrebna. Ako dostavi uvjerenje, dužan je dostaviti i potvrdu o ispravnosti elektrane.

To su dokumenti elektrane, a ne dokumenti postojeće zgrade. Upotrebna dozvola zgrade i upotrebna dozvola elektrane nisu isti dokument i ne zamjenjuju se.

Dva operatora, dva seta obrazaca

Elektroprivreda BiH i Elektroprivreda HZ HB su različiti operatori s vlastitim obrascima. Ne pretpostavljajte isti obrazac za zajedničku elektranu i za izmjenu zajedničkog mjernog mjesta zgrade: to su dva različita zahtjeva. Koji obrazac i koja opcija u njemu odgovaraju vašem slučaju, potvrđuje vaš operator. Detaljno o obrascima, prilozima i rokovima: elektroenergetska saglasnost za solarnu elektranu u FBiH.

Građevinski dio i primjer Unsko-sanskog kantona

Prostorno uređenje i građenje su u nadležnosti kantona, pa se pravila razlikuju. Kao primjer, izmjene i dopune Zakona o građenju Unsko-sanskog kantona, objavljene u Službenom glasniku USK broj 8 od 14. aprila 2026. godine, u cijelosti su zamijenile član 107.

Prema novom stavu (9), lokacijska informacija, urbanistička saglasnost, odobrenje za građenje i upotrebna dozvola nisu potrebni za postavljanje solarnih panela čija površina ne prelazi površinu krova građevine za koju je izdato odobrenje za građenje ili uvjerenje da se građevina ne smatra bespravno izgrađenom, i to u skladu s glavnim projektom.

Stav (10) dodaje uslov: ti radovi se mogu izvoditi bez tih akata samo ako je investitor prethodno pribavio mišljenje općinskog ili gradskog organa uprave nadležnog za prostorno uređenje da je planirana gradnja u skladu s važećim planskim dokumentom, da su prethodno riješeni imovinsko-pravni odnosi i da o tome postoji valjan dokaz, te da su ispunjeni uslovi iz posebnih zakona i propisa donesenih na osnovu tih zakona.

U tom tekstu nema granice od 23 kW. Uslovi su postavljeni drugačije: površina panela u odnosu na površinu krova, uredan status građevine, usklađenost s glavnim projektom, prethodno mišljenje nadležnog organa i riješeni imovinsko-pravni odnosi.

Izuzeće od jedne dozvole ne znači da nema projekta, odluke etažnih vlasnika ni postupka kod operatora. Glavni projekat se u istom tekstu izričito spominje, a elektroenergetski dio uopće nije predmet tog zakona. I ovo je primjer jednog kantona: za svoju lokaciju provjerite važeći kantonalni propis.

Posebnosti Republike Srpske

Zajednička proizvodnja: članovi 57. i 58.

Zakon o obnovljivim izvorima energije Republike Srpske, u članu 57, propisuje da kupci iz kategorije domaćinstva i komercijalni kupci čiji su objekti locirani unutar iste zgrade ili stambenog kompleksa imaju pravo učešća u šemi zajedničke proizvodnje. Ugovorom regulisu međusobne odnose, uključujući pripadajući udio instalisane snage elektrane i proizvodnje svakog kupca pojedinačno, te imenuju zastupnika.

Isti član propisuje da pojedinačni kupci-proizvođači koji djeluju zajednički ostvaruju pravo na primjenu komercijalne šeme obračuna u skladu s iznosom pripadajuće instalisane snage elektrane tog kupca-proizvođača, te da operator distributivnog sistema i zastupnik kupaca zaključuju ugovor kojim se uređuju pravila raspodjele električne energije i period za alokaciju energije.

Član 58. propisuje da se elektrana za sopstvene potrebe kupaca-proizvođača koji djeluju zajednički priključuje preko zasebnog priključka. Pravilnik o kupcima-proizvođačima u članu 6. dodaje da se mjerna mjesta opremaju pametnim mjernim uređajima, prema uslovima koje propisuje operator.

Šema obračuna ide po pripadajućoj snazi

Pravilnik o kupcima-proizvođačima, u članu 10, propisuje šemu neto mjerenja za elektrane instalisane snage do uključivo 10,8 kW, šemu neto obračuna od 10,8 do uključivo 50 kW, i standardnu šemu snabdijevanja za elektrane preko 50 kW. Kod zajedničke proizvodnje zakon šemu veže za pripadajuću instalisanu snagu pojedinog učesnika, a ne samo za ukupnu snagu elektrane.

Razlikujte dvije veličine. Ukupna snaga postrojenja relevantna je za građevinski i priključni postupak, a pripadajući udio učesnika za obračun. To nisu iste brojke i ne koriste se u istom postupku.

Monetarni kredit pravilnik u članu 12. stavu (4) veže za jediničnu cijenu komponente aktivne električne energije sadržane u maloprodajnoj cijeni snabdjevača, umanjenu za 5%. To nije umanjenje cijele maloprodajne cijene.

Poslovni prostor u zgradi u Republici Srpskoj ne tretira se po federalnim pravilima za poslovne kupce. Komercijalni kupci su u šemi zajedničke proizvodnje izričito predviđeni, a šema obračuna im se određuje po pripadajućoj snazi, kao i ostalim učesnicima.

Građevinski dio i izuzeće do 50 kW

Pravilnik o kupcima-proizvođačima u članu 5. propisuje da se izgradnja elektrane kupca-proizvođača vrši na osnovu građevinske dozvole, osim kada se na objektu koji ima građevinsku dozvolu, u sklopu adaptacije objekta, gradi elektrana na obnovljive izvore snage do 50 kW. Isti izuzetak stoji i u Zakonu o obnovljivim izvorima energije.

Isti pravilnik propisuje i da izgradnju elektrane vrši pravno lice koje ima odgovarajuću licencu za izvođenje elektroenergetskih postrojenja, koju izdaje ministarstvo nadležno za poslove građenja, te da je krajnji kupac dužan prije početka izgradnje pribaviti ili izmijeniti elektroenergetsku saglasnost kod nadležnog operatora.

Izuzeće je vezano za adaptaciju objekta koji već ima građevinsku dozvolu. Ne proširujte ga samo po sebi na sve lokacijske, inspekcijske i druge obaveze: one imaju svoj pravni osnov i provjeravaju se zasebno kod nadležne službe.

Deklaracija, sertifikat i dozvola nisu isto

Sertifikat za elektranu kupca-proizvođača instalisane snage do uključivo 50 kW izdaje nadležni operator distributivnog sistema, kao sastavni dio deklaracije o priključku. Za elektrane snage veće od 50 kW sertifikat izdaje Regulatorna komisija za energetiku RS. Dozvola za obavljanje djelatnosti proizvodnje je treći dokument i, po Zakonu o električnoj energiji RS, nije obavezna za elektrane snage do 1 MW.

Elektrokrajina je primjer jednog operatora; vaša zgrada se obraća operatoru nadležnom za njenu lokaciju. I još jedno razgraničenje: prvo priključenje novog objekta nije isto što i dodavanje elektrane postojećem priključku. Pravilnik o uslovima za priključenje izričito isključuje pojednostavljenu proceduru za nove objekte opremljene elektranama.

Praktičan redoslijed pripreme

Sedam koraka, od odluke do rada s mrežom. Nijedan se ne preskoči bez posljedica, ali se neki vode paralelno.

Izbor modela korištenja energije. Zajedničko mjerno mjesto zgrade ili raspodjela proizvodnje učesnicima.
Provjera prava na krov i potrebnih odluka. Status zgrade, postojeći ugovori o krovu i način odlučivanja po propisu koji se primjenjuje.
Imenovanje zastupnika i priprema podataka. Spisak učesnika, šifre mjernih mjesta i odobrene priključne snage.
Projektovanje i koordinacija. Ovlašteni projektant, pitanje nadležnoj službi o građevinskom dijelu i provjera uslova kod operatora.
Potrebna odobrenja i ugovori. Elektroenergetska saglasnost, ugovor o priključenju, međusobni ugovor učesnika i ugovor o pravilima raspodjele.
Izvođenje i ispitivanje. Radove izvodi ovlašteni izvođač, uz propisana ispitivanja i dokumentaciju.
Mjerenje, završna dokumentacija i odobreni rad. Mjerni uređaji, završni dokumenti i početak rada s mrežom koji odobrava operator.

Ne postoji univerzalan redoslijed u kojem se elektroenergetska saglasnost uvijek pribavlja tek nakon građevinske dozvole. Za zajedničke prosumere u Federaciji BiH propis zahtjev veže za trenutak prije urbanističke saglasnosti za elektranu, a propis u Republici Srpskoj za trenutak prije početka izgradnje. Zato se koraci 2, 4 i 5 često vode paralelno.

Šta treba urediti međusobnim ugovorom učesnika?

Ovo su pitanja za pripremu ugovora, a ne tvrdnja da svaka stavka ima istu zakonsku formu. Dio njih propis traži izričito, dio je stvar dogovora učesnika.

Udio u instalisanoj snazi i udio u proizvodnji svakog učesnika.
Troškovi izgradnje, priključenja i prilagođavanja mjernih mjesta.
Održavanje elektrane i ko ga plaća.
Zastupanje pred operatorom, snabdjevačem i organima.
Odgovornost za štetu na krovu i hidroizolaciji.
Pristup opremi radi održavanja, kontrole i očitanja.
Šta se dešava kada se promijeni vlasnik stana.
Ulazak novog učesnika i izlazak postojećeg.
Uklanjanje opreme na kraju vijeka ili u slučaju raskida.

Osam provjera prije predaje zahtjeva

Polja za označavanje služe organizaciji posla. Ne daju pravnu potvrdu, ocjenu spremnosti ni bilo kakvo odobrenje.

Riješeno0 / 8

1Riješeno

Odabran model potrošnje i raspodjele

Znate da li elektrana napaja zajedničko mjerno mjesto zgrade ili se proizvodnja raspodjeljuje učesnicima. Od toga zavisi sve ostalo.

2Riješeno

Provjeren status zajedničkog krova

Krov je zajednički dio zgrade. Provjerite ima li zgrada uredan građevinski status i postoji li već neki ugovor o korištenju krova.

3Riješeno

Utvrđen način donošenja odluke

Pravilo zavisi od propisa koji se primjenjuje i od toga je li zahvat u okviru redovnog upravljanja ili ga prelazi. Taj odgovor tražite prije skupštine, a ne poslije.

4Riješeno

Imenovan ovlašteni zastupnik

Propis traži subjekt koji učesnike predstavlja pred operatorom i organima. Bez njega se ugovor o pravilima raspodjele ne može zaključiti.

5Riješeno

Pripremljeni podaci mjernih mjesta

Šifre mjernih mjesta i odobrene priključne snage svih učesnika, iz njihovih saglasnosti i računa za električnu energiju.

6Riješeno

Provjereni projektni i građevinski zahtjevi

Pitanje za nadležnu službu glasi: šta se traži za ovaj zahvat na ovoj zgradi. Odgovor tražite pismeno.

7Riješeno

Razjašnjeni uslovi operatora i mjerenja

Zaseban priključak elektrane, daljinsko očitavanje kod učesnika i period za alokaciju energije.

8Riješeno

Dogovoreni troškovi, održavanje i ugovorni odnosi

Ko plaća, ko održava, ko odgovara za štetu na krovu i šta se dešava kada se vlasnik stana promijeni.

Česta pitanja

Moraju li svi vlasnici stanova finansirati elektranu?

Ne. Saglasnost za korištenje zajedničkog krova i obaveza finansiranja su dva odvojena pitanja. Ko finansira, u kojem udjelu i šta za to dobija, uređuje se odlukom i međusobnim ugovorom učesnika. U šemi zajedničke proizvodnje učestvuju oni kupci koji to ugovore.

Može li jedan vlasnik postaviti panele na zajednički krov?

Ne sam od sebe. Krov je zajednički dio u suvlasništvu svih etažnih vlasnika. Vlasnik stana na posljednjem spratu nema poseban položaj. Potrebna je odluka vlasnika donesena po propisu koji se na zgradu primjenjuje, a ako se dio krova nekome ustupa na korištenje, to je poseban posao koji ima svoja pravila.

Može li elektrana pokrivati samo lift i rasvjetu?

Može, i to je model A. Elektrana tada napaja zajedničko mjerno mjesto zgrade. Prije toga provjerite ko je nosilac tog mjernog mjesta i ugovora o snabdijevanju i koja se šema obračuna na njega primjenjuje. Taj model sam po sebi ne raspodjeljuje proizvodnju na račune stanova.

Treba li mijenjati brojila u svim stanovima?

U modelu A ne, jer učesnici nisu pojedinačna mjerna mjesta. U modelu B da: mjerna mjesta učesnika moraju biti u sistemu daljinskog očitavanja, a sama elektrana dobija zaseban priključak s vlastitim obračunskim mjernim mjestom. Koja oprema i čiji je trošak, potvrđuje operator rješenjem.

Ko potpisuje zahtjev za elektroenergetsku saglasnost?

U modelu A to je nosilac zajedničkog mjernog mjesta, prema modelu upravljanja zgradom. U modelu B propis traži ovlaštenog zastupnika učesnika, koji ih predstavlja pred operatorom i organima. Zato se zastupnik imenuje prije predaje zahtjeva, a ne poslije.

Šta ako zgrada ima poslovne prostore?

Komercijalni kupci u istoj zgradi ili stambenom kompleksu izričito su predviđeni kao mogući učesnici, i u Federaciji BiH i u Republici Srpskoj. Šema obračuna im se određuje po pripadajućem udjelu instalisane snage, a ne po tome što je riječ o firmi.

Šta se dešava kada učesnik proda stan?

Propis to ne rješava umjesto učesnika. Zbog toga se promjena vlasnika stana, prelazak udjela na novog vlasnika i postupak kod operatora i snabdjevača uređuju međusobnim ugovorom učesnika, unaprijed.

Treba li osnivati zajednicu obnovljive energije?

Za zajedničku proizvodnju u zgradi ne. Zajednica obnovljive energije je poseban pravni subjekt s vlastitim pravilima priključenja i djelovanja. Zajednica etažnih vlasnika je oblik upravljanja zgradom. Prosumeri, odnosno kupci-proizvođači koji djeluju zajednički, su šema proizvodnje za vlastite potrebe. Ta tri pojma se ne poistovjećuju.

Da li olakšica za građenje ukida obavezu projekta?

Ne. Primjer iz Unsko-sanskog kantona to dobro pokazuje: i kada lokacijska informacija, urbanistička saglasnost, odobrenje za građenje i upotrebna dozvola nisu potrebni, uslov je usklađenost s glavnim projektom, uredan status građevine i prethodno mišljenje nadležnog organa. Elektroenergetski postupak kod operatora time nije dotaknut.

Kada elektrana smije poćeti rad s mrežom?

Tek kada su ispunjeni uslovi iz rješenja o saglasnosti, izvedena propisana ispitivanja, uređeno mjerenje i zaključeni potrebni ugovori s operatorom i snabdjevačem. Početak rada odobrava operator distributivnog sistema.

Izvori i datum provjere

Pravne tvrdnje preuzete su iz tekstova zakona i pravilnika i sa službenih stranica operatora i regulatora. Svi izvori provjereni su 30. oktobra 2026. godine.

Zakon o korištenju obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije FBiH — član 49. o prosumerima koji djeluju zajednički i odredbe o šemama snabdijevanja i trećoj strani kao vlasniku elektrane.
FERK, pravilnici za obnovljive izvore energije — Pravilnik o proizvodnji električne energije za vlastite potrebe i izmjene iz 2025. godine: zaseban priključak zajedničke elektrane, ograničenje snage, monetarni kredit i dokumenti prije priključenja.
Zakon o električnoj energiji Federacije BiH — član 42. o energetskoj dozvoli, koja nije potrebna za elektrane instalisane snage manje od 1 MW osim za hidroelektrane, i član 17. o dozvoli za obavljanje djelatnosti proizvodnje.
EPBiH, dokumenti i obrasci i EP HZHB, dokumenti za kupce — katalozi obrazaca dva operatora u Federaciji BiH.
Zakon o obnovljivim izvorima energije Republike Srpske — članovi 57. i 58. o šemi zajedničke proizvodnje i zasebnom priključku, te izuzetak od građevinske dozvole do 50 kW.
Pravilnik o kupcima-proizvođačima električne energije — članovi 5, 6, 7, 10 i 12: izgradnja i licenca izvođača, pametna mjerenja, sertifikat, šeme obračuna i monetarni kredit.
RERS, zakoni — Zakon o električnoj energiji Republike Srpske, član 18. o izuzeću od obaveze pribavljanja dozvole.
Zakon o stvarnim pravima Republike Srpske — član 32. o poslovima vanrednog upravljanja i o pretpostavci u slučaju sumnje.
Elektrokrajina, kupac-proizvođač — obrazac zahtjeva i procedura, korišteni kao primjer jednog operatora u Republici Srpskoj.
Vlada Unsko-sanskog kantona, službeni dokumenti — Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o građenju, Službeni glasnik USK broj 8 od 14. aprila 2026. godine, novi član 107. stavovi (9) i (10).

Šta je ispravljeno i šta treba provjeriti lokalno

Nije preuzeta tvrdnja da se svi zakonski pragovi računaju isključivo po nazivnoj snazi invertera na izmjeničnoj strani. Propisi instalisanu snagu definišu kao zbir nazivnih snaga proizvodnih jedinica u postrojenju, a kako se ta vrijednost utvrđuje za konkretnu elektranu, potvrđuje operator u postupku.
Granica od 23 kW ne pojavljuje se u važećem tekstu člana 107. Zakona o građenju Unsko-sanskog kantona. Uslovi su postavljeni drugačije i navedeni su u dijelu o Federaciji BiH.
Monetarni kredit se u dva entiteta računa različito i ni u jednom nije prosto umanjenje maloprodajne cijene: u Federaciji BiH to je tarifni stav za komponentu aktivne energije umanjen za 10%, a u Republici Srpskoj jedinična cijena komponente aktivne energije umanjena za 5%.
Nisu navedeni procenti saglasnosti koje nismo mogli potvrditi u važećem tekstu propisa. Za Republiku Srpsku naveden je član 32. Zakona o stvarnim pravima, koji smo provjerili. Pragove iz Zakona o održavanju zgrada Republike Srpske i iz kantonalnih zakona u Federaciji BiH provjerite u važećem tekstu, kod upravitelja ili nadležne službe.
Nije preuzeta tvrdnja da zajednica etažnih vlasnika automatski može nastupati kao kupac u svakom modelu, niti da postupak zajedničke proizvodnje već jednako funkcioniše kod svakog operatora. Prije planiranja pitajte svog operatora kako kod njega izgleda postupak za prosumere, odnosno kupce-proizvođače, koji djeluju zajednički.
Nisu objavljeni podaci o subvencijama, iznosima i otvorenim pozivima, ni tvrdnja da nestaju računi za zajedničku struju. To zavisi od programa i od obračuna u konkretnom slučaju.
Izuzeće od jedne dozvole ili prijave ne znači automatsko oslobođenje od svih ostalih obaveza. Svaka obaveza ima svoj pravni osnov i provjerava se zasebno.

Saznaj više →

Propisi, obrasci i kantonalna pravila se mijenjaju. Prije predaje zahtjeva provjerite važeći tekst propisa koji se primjenjuje na vašu zgradu, aktuelni obrazac svog operatora i pisani stav nadležne općinske ili gradske službe.

Autor: Admir Salihović, Solari BiH. Pitanja i ispravke pošaljite na stranici o autoru.