Dozvole za solarne elektrane u BiH: dokumentacija i postupci
Koje dozvole za solarne elektrane u BiH su zaista potrebne? Odgovor ne zavisi samo od snage sistema, nego i od toga na šta ga postavljate — na postojeću kuću, na kuću koja se tek gradi, na poslovni objekat, na krov stambene zgrade ili na zemljište. Ovaj vodič razdvaja te pet situacija i za svaku pokazuje koje grupe dokumenata treba provjeriti.
Brzi odgovor
U Bosni i Hercegovini ne postoji jedna dozvola za solarnu elektranu. Postoji skup postupaka koji se pokreću kod različitih institucija: općinske/gradske službe za prostorno uređenje i građenje, operatora distributivnog sistema, a kod većih projekata i nadležnog ministarstva, regulatorne komisije i komisije za koncesije.
- Energetska dozvola u FBiH nije potrebna za elektrane instalisane snage ispod 1 MW (izuzetak su hidroelektrane) — Zakon o električnoj energiji FBiH, čl. 42.
- Mikropostrojenje je zakonom definisano kao postrojenje snage od 2 kW do 23 kW — Zakon o korištenju OIEiEK, čl. 3.
- Postrojenja OIEiEK se grade na osnovu pribavljene energetske dozvole — Zakon o korištenju OIEiEK, čl. 31. st. 2.
- Pojedini kantoni su krovne solarne sisteme izuzeli iz režima građevinske dozvole — vidjeti sekciju o kantonima niže.
Važno: ovaj vodič je informativan. Konačnu listu dokumenata za konkretan projekat daju nadležna općinska/gradska služba i operator distributivnog sistema na čije područje objekat spada.
Pet tipičnih situacija — i zašto se razlikuju
Propisi ne gledaju solarnu elektranu kao jedan proizvod. Gledaju šta se gradi, gdje se gradi i ko je vlasnik. Zbog toga se ista snaga sistema može tretirati potpuno drugačije na postojećoj kući nego na poljoprivrednom zemljištu.
Mapa dokumentacije: šest grupa koje treba provjeriti
Umjesto liste pojedinačnih papira, korisnije je misliti u grupama. Svaki projekat prolazi kroz neke od njih — rijetko kroz sve.
Vlasništvo i objekat
Dokaz o pravu vlasništva ili pravu građenja, podaci o parceli, status postojećeg objekta (legalnost, upotrebna dozvola).
Prostor i građenje
Lokacijska informacija ili rješenje o lokacijskim uslovima, urbanistička saglasnost, odobrenje za građenje — zavisno od kantona i vrste zahvata.
Projektovanje
Glavni projekat solarne elektrane i, kod većih zahvata, elektrotehnički i statički dio projekta.
Elektroenergetska mreža
Zahtjev operatoru distributivnog sistema, elektroenergetska saglasnost, ugovor o priključenju i mjerno mjesto.
Okoliš i zemljište
Procjena uticaja na okoliš i okolinska/ekološka dozvola gdje je propisana, te promjena namjene zemljišta kod projekata na tlu.
Završni dokumenti
Ugovori sa operatorom i snabdjevačem, upis u registre i dokumentacija o puštanju u pogon.
Matrica dokumentacije po vrsti projekta
Tabela pokazuje šta treba provjeriti, a ne gotovu listu koja važi svuda. Propisi o prostornom uređenju i građenju su u Federaciji BiH kantonalna nadležnost, pa se isti zahvat različito tretira od kantona do kantona.
Vrijednosti u tabeli su orijentacione kategorije, a ne pravni savjet. Mjerodavno je rješenje nadleženog organa za vaš konkretan zahvat.
1. Solarna elektrana na postojećoj porodičnoj kući
Ovo je najčešći scenarij u BiH. Paneli se postavljaju na krov objekta koji već postoji i koji je legalno izgrađen. Pravno gledano, to najčešće nije nova gradnja nego postavljanje opreme na već odobren objekat — ali to ne znači automatski da nema nikakvih papira.
Prvo provjerite ovo
- Da li objekat ima odobrenje za građenje i upotrebnu dozvolu. Kantonalna olakšica za krovne sisteme redovno se veže za legalan, već odobren objekat.
- Da li površina panela prelazi površinu postojećeg krova — to je uslov koji se ponavlja u kantonalnim propisima.
- Da li je objekat pod režimom zaštite (kulturno-historijsko naslijeđe, zaštićena zona) — tada važe stroži uslovi.
- Da li je kuća u suvlasništvu — tada je potrebna saglasnost suvlasnika.
Paralelno sa prostornim dijelom teče i elektroenergetski dio: zahtjev operatoru distributivnog sistema, elektroenergetska saglasnost i ugovor o priključenju. Taj dio je detaljno objašnjen u vodiču Priključenje solarne elektrane na mrežu.
Koje dokumente pripremiti, gdje ih pribaviti i šta slijedi prije odobrenog rada elektrane.
2. Solarna elektrana na kući koja se tek gradi
Kada se solarni sistem planira još u fazi projektovanja, on prestaje biti naknadni dodatak i postaje dio glavnog projekta objekta. To je administrativno jednostavnije, jer se sve rješava kroz jedan postupak odobrenja za građenje — ali zahtijeva da projektant kapacitet, trase kablova i statičko opterećenje krova ugradi u projekat od početka.
Uz zahtjev za odobrenje za građenje najčešće se prilaže
- Urbanistička saglasnost, kojom se potvrđuje usklađenost sa prostornim planom.
- Kopija katastarskog plana sa jasno definisanom česticom.
- Dokaz o pravu građenja (vlasništvo, pravo služnosti ili drugi ugovorni odnos).
- Glavni projekat izrađen od ovlaštenog projektantskog društva.
Tačan sadržaj zahtjeva propisuje kantonalni zakon o prostornom uređenju i građenju i podzakonski akti općine ili grada.
Za kuću koja se tek gradi redoslijed je bitan: u Federaciji BiH zahtjev za elektroenergetsku saglasnost podnosi se prije početka izgradnje objekta s elektranom, odnosno prije izdavanja urbanističke saglasnosti, a ne nakon izvedbenog projekta. U Republici Srpskoj se na novi objekat opremljen elektranom primjenjuje standardna, a ne pojednostavljena procedura priključenja. Pogledajte dokumentaciju za kuću u izgradnji.
Objekat bez uredne dokumentacije — najčešća prepreka u praksi
Kantonalne olakšice za krovne solarne sisteme u potvrđenim slučajevima polaze od jedne iste pretpostavke: da objekat na koji se paneli postavljaju već ima uredno odobrenje za građenje i upotrebnu dozvolu. Ako objekat taj status nema, olakšica se ne primjenjuje — bez obzira na to koliko je sam solarni zahvat mali.
Šta to znači za vlasnika
- Prvi korak nije ponuda za opremu, nego provjera pravnog statusa objekta u nadležnoj općinskoj ili gradskoj službi.
- Ako objekat nije u potpunosti legalizovan, postupak legalizacije se po pravilu rješava prije solarnog zahvata.
- Operator distributivnog sistema takođe traži dokaze o objektu i mjernom mjestu, pa se problem ne može zaobići ni sa elektroenergetske strane.
- Dokumentacija o objektu treba odgovarati stvarnom stanju — nadogradnje i dogradnje koje nisu upisane mogu zaustaviti postupak.
Uslovi i rokovi legalizacije se razlikuju po kantonima i općinama. Na ovoj stranici ih ne navodimo jer ne postoji jedinstven propis koji važi u cijeloj Bosni i Hercegovini.
3. Solarna elektrana na poslovnom objektu
Proizvodne hale, skladišta i trgovinski objekti imaju velike krovne površine, pa projekti često izlaze iz okvira koji važe za domaćinstva. Zakon o korištenju obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije mikropostrojenjem smatra postrojenje snage od 2 kW do 23 kW; iznad toga se primjenjuju drugačiji postupci, a elektrane snage 1 MW i više traže i energetsku dozvolu.
Postupak za firmu razlikuje se od postupka za kuću: druga šema obračuna, druga dokumentacija i druge nadležnosti. Pogledajte dokumentaciju za solarnu elektranu na poslovnom objektu.
Tri tačke koje poslovne projekte razlikuju od kućnih
- Statika krova. Industrijski krovovi imaju velike raspone i različitu starost. Stručna provjera nosivosti je često ključni dokument, a ne formalnost.
- Naponski nivo priključka. Veće snage se često rješavaju priključkom na višem naponskom nivou, što mijenja i tehničku dokumentaciju i rokove.
- Pravosnažnost priloženih rješenja. Ako se traži status kvalifikovanog proizvođača ili dozvola za rad kod regulatorne komisije, priložena rješenja i dozvole moraju biti pravosnažna i međusobno usklađena po kapacitetima.
4. Solarna elektrana na krovu stambene zgrade
Krov višeporodične zgrade je zajednički dio objekta. Zahvat na zajedničkom dijelu po propisima o održavanju i upravljanju zgradama traži saglasnost suvlasnika — i to je, u praksi, najčešća prepreka, a ne tehnika.
Odluke etažnih vlasnika, dva modela korištenja energije i puna lista dokumenata objašnjeni su u zasebnom vodiču. Pogledajte dokumentaciju za solarnu elektranu na stambenoj zgradi.
- Potrebno je riješiti ko je investitor: zajednica etažnih vlasnika, pojedinačni vlasnici ili treće lice.
- Potrebno je ugovorno urediti kako se proizvedena energija raspoređuje između učesnika.
- Operator distributivnog sistema mora obezbijediti tehničke preduslove na mjernim mjestima.
Model zajedničkog korištenja i raspodjele energije objašnjen je u vodiču Status prosumera u BiH.
5. Solarna elektrana na zemljištu
Samostalna elektrana na tlu je administrativno najzahtjevniji scenarij. Razlog nije tehnika nego zemljište: prije bilo kakvog građevinskog postupka moraju se riješiti imovinsko-pravni odnosi i namjena parcele.
Promjena namjene poljoprivrednog zemljišta
Ako je parcela u katastru vođena kao obradivo poljoprivredno zemljište, Zakon o poljoprivrednom zemljištu Federacije BiH traži poljoprivrednu saglasnost prije korištenja u nepoljoprivredne svrhe, a za trajnu promjenu namjene propisuje jednokratnu naknadu.
Kako je naknada određena zakonom
- Naknada za trajnu promjenu namjene ne može biti manja od 20 % tržišne vrijednosti obradivog poljoprivrednog zemljišta na dan podnošenja zahtjeva.
- Istovremeno ne može biti manja od stostrukog katastarskog prihoda utvrđenog za to zemljište.
- Za individualnu stambenu izgradnju zakon propisuje nižu stopu od 5 % tržišne vrijednosti.
- Poljoprivredna saglasnost se izdaje rješenjem, po zahtjevu stranke i nakon dokaza o uplati naknade.
Za veće parcele ovo je često najznačajnija pojedinačna administrativna stavka u projektu. Iznos se računa po konkretnoj parceli i ne može se unaprijed procijeniti iz općih podataka.
Kada je potrebna koncesija
Koncesija nije univerzalna obaveza za svaku solarnu elektranu. Režim se razlikuje između entiteta, a u Federaciji BiH i po kantonima.
Federacija BiH
Zakon o koncesijama FBiH (Službene novine FBiH broj 40/02 i 61/06) u listi predmeta koncesije izričito navodi izgradnju hidroenergetskih objekata; solarne elektrane u toj listi nisu posebno imenovane. Istovremeno, Zakon o korištenju OIEiEK propisuje da se postrojenja grade na osnovu pribavljene energetske dozvole. Za konkretnu parcelu i snagu obavezno provjeriti i kantonalni propis o koncesijama.
- Prenos više od 15 % glasačkih prava traži odobrenje Komisije (čl. 34.).
- Novčane kazne za povrede zakona propisane su članom 35.
Republika Srpska
U Republici Srpskoj se velike solarne elektrane dodjeljuju putem koncesije. Postupak vodi Ministarstvo energetike i rudarstva uz Komisiju za koncesije RS, na osnovu Zakona o koncesijama (Službeni glasnik RS broj 59/13, 16/18, 70/20 i 111/21).
- Koncesija se može dodijeliti najduže na 50 godina.
- Ponuđač izrađuje studiju opravdanosti sa elementima procjene zaštite životne sredine.
- Rješavanje imovinsko-pravnih odnosa je obaveza koncesionara.
- Koncesiona naknada ima dva dijela: jednokratnu i naknadu po proizvedenom kWh.
Primjer iz prakse: javni poziv za dodjelu koncesije za solarnu elektranu „Dubovik“ u opštini Krupa na Uni, instalisane snage 80 MW, objavljen je 22. septembra 2023. godine.
Elektroenergetska saglasnost — dokument koji se ne može zaobići
Elektroenergetska saglasnost (EES) je dokument kojim nadležni operator distributivnog sistema odobrava priključenje postrojenja na mrežu i u koji se unose priključna snaga, tehnički uslovi i uslovi realizacije.
Ko prima zahtjev, koji obrazac koristi EPBiH a koji EP HZHB, šta se prilaže, koliko traje obrada i šta se plaća — sve to je razrađeno u zasebnom vodiču: Kako dobiti EES: dokumenti i nadležne službe u FBiH.
Obrasci koje objavljuju operatori
Obrasci se razlikuju po operatoru i po snazi postrojenja. Ovo su obrasci potvrđeni na službenim stranicama operatora.
JP Elektroprivreda BiH
- Z02-a — zahtjev za preliminarno mišljenje o mogućnostima priključenja.
- Z07-e / Z08-c — za postrojenja do uključivo 23 kW.
- Z07-f — za postrojenja do 150 kW.
- Z08-a / Z08-e — preko 23 kW do 150 kW.
- Z09-a — prelazak na trajni pogon.
JP Elektroprivreda HZ HB
- ZODS1 — Zahtjev za izdavanje i izmjenu elektroenergetske suglasnosti (EES).
- Obavezan privitak: dokaz o uplati naknade za obradu zahtjeva.
- Uz zahtjev se prilažu idejni projekt, podaci o vlasništvu, preslika plana i odobrenje nadležnog tijela s rokom trajanja.
- Opća dokumentacija podnositelja zahtjeva.
Oznake i sadržaj obrazaca operatori povremeno mijenjaju. Prije podnošenja preuzmite važeću verziju sa stranice svog operatora.
Energetska dozvola: granica od 1 MW
Zakon o električnoj energiji Federacije BiH (Službene novine FBiH broj 60/23) u članu 42. uređuje energetsku dozvolu. Dozvola se pribavlja prije izgradnje elektrane, a elektrane instalisane snage ispod 1 MW su izuzete — uz izričit izuzetak za hidroelektrane, koje dozvolu trebaju i ispod tog praga.
- Krovni sistemi na kućama i većina sistema na poslovnim objektima su daleko ispod 1 MW i ne traže energetsku dozvolu.
- Veliki zemaljski projekti od 1 MW nagore pokreću i taj postupak kod nadležnog ministarstva.
- Izuzeće od energetske dozvole ne znači izuzeće od građevinskih i elektroenergetskih postupaka.
Okolišna dokumentacija: šta propis zaista kaže
U Federaciji BiH okolinsku dozvolu i obaveznu procjenu uticaja na okoliš uređuju dvije uredbe objavljene u Službenim novinama FBiH broj 51/21. Solarne elektrane u njihovim prilozima nisu posebno navedene kao kategorija postrojenja.
Zašto to ipak ne znači „nema ničega“
- Izostanak sa liste nije isto što i izričito izuzeće; nadležni organ cijeni zahvat u cjelini, posebno kod velikih površina.
- Ako projekat zadire u blizinu vodnih resursa, traži se vodna saglasnost od nadležne agencije za vodno područje.
- Kantoni imaju vlastite propise o pogonima i postrojenjima koja moraju imati okolišnu dozvolu.
- U Brčko distriktu BiH prethodna procjena uticaja na životnu sredinu se u praksi provodi i za fotonaponske elektrane — javni uvidi se objavljuju na stranici nadležnog odjeljenja.
Granicu od 1 MW nemojte miješati sa okolišnim postupkom — ta granica se u potvrđenom propisu odnosi na energetsku dozvolu, a ne na okolinsku.
Tri regulatorna okvira u jednoj državi
Bosna i Hercegovina nema jedinstven režim. Federacija BiH, Republika Srpska i Brčko distrikt BiH imaju odvojene zakone, odvojene regulatore i odvojene obrasce.
Federacija BiH
- Zakon o korištenju OIEiEK — Službene novine FBiH 82/23.
- Zakon o električnoj energiji — Službene novine FBiH 60/23.
- Pravilnik o proizvodnji električne energije za vlastite potrebe — Službene novine FBiH 30/24, sa izmjenama 43/25.
- Regulator: FERK. Prostorno uređenje i građenje: kantonalna nadležnost.
Republika Srpska
- Zakon o obnovljivim izvorima energije — Službeni glasnik RS 16/22.
- Pravilnik o izdavanju sertifikata — Službeni glasnik RS 70/23.
- Zakon o koncesijama — Službeni glasnik RS 59/13, 16/18, 70/20 i 111/21.
- Regulator: RERS. Velike elektrane idu putem koncesije.
Brčko distrikt BiH
- Regulator: DERK — Državna regulatorna komisija za električnu energiju.
- Prostorni i okolišni zahtjevi se vode kod nadležnog odjeljenja Vlade Distrikta.
- Obrasci se predaju na protokol u zgradi Vlade Brčko distrikta BiH.
- Pragovi snage za prosumere u Distriktu nisu potvrđeni u službenom izvoru.
Detaljan pregled federalnog okvira, institucija i podsticaja nalazi se u vodiču regulatorni okvir solarnih elektrana u FBiH.
Građevinski režim i izuzeća koja važe u drugom entitetu objašnjeni su u vodiču dozvole za solarne elektrane u RS.
Kantoni su počeli olakšavati krovne sisteme
Najveća razlika u dokumentaciji za običnog korisnika dolazi iz kantonalnih zakona o prostornom uređenju i građenju. Nekoliko kantona je krovne solarne sisteme izričito izdvojilo iz redovnog režima građevinske dozvole. Ovo su izmjene koje smo mogli potvrditi u tekstu propisa.
Hercegovačko-neretvanski kanton
Zakon o građenju HNK (Službene novine HNK broj 4/13 i 16/25) u članu 30. stav 3. propisuje da se odredbe Zakona ne primjenjuju na postavljanje solarnih panela odnosno elektrana za vlastite potrebe i na prosumerska postrojenja na krovu građevine, pod uslovom da površina ne prelazi površinu postojećeg krova.
Srednjobosanski kanton
Zakon o dopunama Zakona o građenju (dopunjuje Zakon objavljen u Službenim novinama SBK broj 10/14), usvojen u Travniku 18. decembra 2024. godine, dodaje postavljanje solarnih panela na krov postojećeg objekta instalirane snage preko 23 kW, čija površina ne prelazi površinu krova. Uz zahtjev za urbanističku saglasnost prilažu se glavni projekat i upotrebna dozvola postojećeg objekta, a urbanistička saglasnost služi kao odobrenje za građenje.
Unsko-sanski kanton
Odredba o krovnim solarnim sistemima u Unsko-sanskom kantonu sada je potvrđena u službenom izvoru. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o građenju, objavljenim u „Službenom glasniku Unsko-sanskog kantona“ broj 8/26 od 14. aprila 2026., član 107. Zakona o prostornom uređenju i građenju izmijenjen je u cijelosti. Prema stavu (9) tački c), lokacijska informacija, urbanistička saglasnost, odobrenje za građenje ni upotrebna dozvola nisu potrebni za postavljanje solarnih panela čija površina ne prelazi površinu krova građevine za koju je izdato odobrenje za građenje ili uvjerenje da se građevina ne smatra bespravno izgrađena, a u skladu s glavnim projektom.
Izuzeće ima uslov. Stav (10) istog člana traži da je investitor prethodno pribavio mišljenje općinskog ili gradskog organa uprave nadležnog za poslove prostornog uređenja o usklađenosti s važećim planskim dokumentom, da su riješeni imovinskopravni odnosi i da su ispunjeni uslovi iz posebnih propisa. U ranijem prečišćenom tekstu iz 2025. godine ista odredba stajala je u članu 107. stavu (2) tački c), bez tog uslova.
Detaljan prikaz postupka za već izgrađenu kuću, zajedno s obrascima i prilozima, nalazi se u vodiču dokumentacija za solarnu elektranu na postojećoj kući. Važeći tekstovi objavljeni su na stranicama Vlade Unsko-sanskog kantona.
Olakšica se u svim potvrđenim slučajevima veže za postojeći, legalno izgrađen objekat i za površinu koja ne prelazi površinu krova. Ne odnosi se na elektrane na zemljištu.
Brčko distrikt BiH — gdje se predaju zahtjevi
Nadležno odjeljenje Vlade Brčko distrikta BiH objavljuje obrasce za prostorno-planske i okolišne postupke.
- Zahtjev za izdavanje rješenja o lokacijskim uslovima odnosno uvjetima.
- Zahtjev za izdavanje izvoda iz prostorno-planske dokumentacije.
- Zahtjev za izdavanje ekološke dozvole.
- Zahtjev za izdavanje uvjerenja da lokacijski uslovi odnosno uvjeti nisu promijenjeni.
Popunjen zahtjev se predaje na protokol, prijemni šalter broj 6 ili 7 u prizemlju zgrade Vlade Brčko distrikta BiH, Bulevar Mira broj 1.
Registri koje vodi Operator za OIEiEK
Pored dozvola, veći projekti ulaze i u evidencije. Zakon o korištenju OIEiEK u članu 7. propisuje Registar projekata OIEiEK — jedinstvenu evidenciju koju vodi Operator za OIEiEK.
Dopuna provjerena na izvoru: Operator za OIEiEK je objavio da od 2. maja 2024. godine vođenje Registra projekata OIEiEK više nije u njegovoj nadležnosti, jer su pravilnici koji su ga uređivali stavljeni van snage; upiti se upućuju Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije — obavještenje Operatora za OIEiEK.
Šta se upisuje u Registar projekata
- Projekti u fazi testiranja.
- Projekti u izgradnji.
- Izgrađena postrojenja.
- Napušteni projekti.
- Upis je obavezan za sve navedene kategorije (čl. 7. st. 6.).
Registar je povezan sa sistemom dinamičkih kvota za podsticaje. Zakon u članu 19. propisuje da u kvotama moraju biti zastupljeni svi primarni izvori, svaki sa najmanje 5 % ciljanog udjela, te da se kvote popunjavaju redoslijedom upisa projekata u Registar.
Isti Operator objavljuje i javne pozive za sufinansiranje prosumerskih postrojenja; njihov pregled i uslovi prijave nalaze se u vodiču subvencije za solarne elektrane u BiH.
Garancije porijekla — odvojen sistem dokumenata
Garancija porijekla je elektronski dokument kojim se dokazuje da je određena količina električne energije proizvedena iz obnovljivih izvora. Operator za OIEiEK vodi elektronski registar garancija porijekla i objavljuje obrasce.
Garancije porijekla su relevantne prvenstveno za komercijalne proizvođače i snabdjevače. Rok važenja garancije nismo mogli potvrditi na službenoj stranici Operatora, pa ga ne navodimo.
Redoslijed kroz dokumentaciju
Redoslijed koraka nije isti za svaki projekat, ali okvirna logika je prepoznatljiva: prvo se utvrdi šta se i gdje gradi, zatim prostorni i projektni uslovi, pa mrežni dio, i tek na kraju završne provjere.
Trajanje postupka zavisi od općine, operatora, snage postrojenja i kompletnosti dokumentacije. Nismo pronašli služben izvor koji propisuje opći rok za cijeli put kroz dokumentaciju, pa ga ovdje ne navodimo. Rokove za pojedinačne postupke propisuju nadležni zakoni i opšti uslovi operatora.
Šta sadrži glavni projekat solarne elektrane
Glavni projekat je dokument koji izrađuje ovlašteno projektantsko društvo i koji je, u skoro svim scenarijima, obavezan. On je ujedno i dokument koji operator distributivnog sistema i općinska služba čitaju najpažljivije, jer iz njega proizlazi i priključna snaga i opterećenje krova.
Elektrotehnički dio
- Instalisana snaga postrojenja i snaga na mjestu predaje.
- Raspored i broj modula po krovnim ravninama.
- Zaštitne funkcije i način rada u odnosu na mrežu.
- Mjerno mjesto i način obračuna energije.
Građevinski i statički dio
- Dodatno opterećenje krovne konstrukcije.
- Način pričvršćenja nosača na postojeću krovnu plohu.
- Otpornost na vjetar i snijeg za konkretnu lokaciju.
- Pristup krovu za kasnije održavanje.
Portal ne daje uputstva za izvođenje radova. Projektovanje, montažu i priključenje izvode ovlaštena lica i registrovani izvođači.
Šest pitanja koja postavite nadležnoj službi prije svega ostalog
Jedan kratak razgovor sa općinskom službom za prostorno uređenje i sa operatorom distributivnog sistema štedi više vremena nego bilo koji vodič. Ovo su pitanja koja daju konkretne odgovore.
- Da li za moj zahvat na ovom objektu uopšte treba odobrenje za građenje, ili je izuzet važećim kantonalnim propisom?
- Da li je potrebna lokacijska informacija odnosno rješenje o lokacijskim uslovima prije podnošenja bilo čega drugog?
- Koji obrazac i koje priloge traži moj operator distributivnog sistema za planiranu snagu?
- Koja je najveća snaga koju mogu dobiti na ovom mjernom mjestu s obzirom na postojeću odobrenu priključnu snagu?
- Da li je moj objekat u zaštićenoj zoni ili ima poseban status koji mijenja postupak?
- Koja je parcela u katastru i kakva joj je namjena — posebno ako se bilo šta postavlja na tlo?
Praksa koja se isplati
Tražite odgovore u pisanom obliku, makar i kratkim službenim dopisom ili e-porukom. Usmeni odgovor na šalteru neće vam pomoći ako se kasnije pojavi inspekcijski nadzor ili ako predmet preuzme drugi službenik.
Pet grešaka koje najčešće zaustave projekat
- Oprema prije papira. Naručena oprema prije elektroenergetske saglasnosti može premašiti snagu koju operator na tom mjernom mjestu odobrava.
- Neriješena legalnost objekta. Kantonalne olakšice za krovne sisteme vežu se za legalan objekat sa upotrebnom dozvolom.
- Suvlasništvo bez saglasnosti. Krov zgrade i suvlasnička kuća traže saglasnost ostalih vlasnika.
- Poljoprivredna parcela bez promjene namjene. Bez poljoprivredne saglasnosti i uplate naknade građevinski postupak ne može poći naprijed.
- Oslanjanje na tuđe iskustvo iz drugog kantona. Prostorno uređenje i građenje su kantonalna nadležnost; pravilo iz jednog kantona ne važi u drugom.
Šta namjerno nije objavljeno na ovoj stranici
Nekoliko tvrdnji koje kruže u izvještajima i tekstovima nismo mogli potvrditi u službenom izvoru. Umjesto da ih prepišemo, navodimo ih kao neprovjereno.
- Obaveza izrade elaborata optimalnog tehničkog rješenja priključenja (EOTRP) kao propisanog dokumenta u BiH.
- Obrazac ZODS2 za preliminarno mišljenje — potvrđen je samo obrazac ZODS1.
- Tvrdnja da je okolinska dozvola ukinuta za sve solarne elektrane ispod 1 MW; granica od 1 MW potvrđena je za energetsku dozvolu.
- Prosječno trajanje postupka od dva do šest mjeseci.
- Novčana kazna od 15.000 KM u koncesionom postupku u FBiH.
- Rok važenja garancije porijekla od 12 mjeseci.
- Pragovi snage za prosumere u Brčko distriktu BiH.
- Cijene sistema, rokovi povrata investicije i procenti uštede.
Izvori
- Zakon o električnoj energiji Federacije BiH — Službene novine FBiH broj 60/23, član 42.
- Zakon o korištenju obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije — Službene novine FBiH broj 82/23, članovi 3, 7, 19, 28. i 31.
- Zakon o poljoprivrednom zemljištu — Službene novine FBiH broj 52/09, članovi 50. i 51.
- Zakon o koncesijama Federacije BiH — Službene novine FBiH broj 40/02 i 61/06, članovi 3, 34. i 35.
- Uredba kojom se utvrđuju pogoni i postrojenja koja moraju imati okolišnu dozvolu — Službene novine FBiH broj 51/21.
- Uredba o projektima za koje je procjena utjecaja na okoliš obavezna — Službene novine FBiH broj 51/21.
- Zakon o građenju Hercegovačko-neretvanskog kantona — Službene novine HNK broj 4/13 i 16/25, član 30.
- Zakon o dopunama Zakona o građenju Srednjobosanskog kantona — broj 01-02-1503/24 od 18. decembra 2024. godine.
- Zakon o koncesijama Republike Srpske — Službeni glasnik RS broj 59/13, 16/18, 70/20 i 111/21.
- Dokumenti i obrasci — JP Elektroprivreda BiH: zahtjevi za elektroenergetsku saglasnost i sticanje statusa prosumera.
- Dokumenti za kupce — JP Elektroprivreda HZ HB: pojednostavljene procedure priključenja i obrasci.
- Obrasci garancija porijekla — Operator za obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju.
- Obrasci i zahtjevi — nadležno odjeljenje Vlade Brčko distrikta BiH.
Česta pitanja
Zavisi od kantona. Nekoliko kantona je krovne sisteme na postojećim legalnim objektima izuzelo iz režima građevinske dozvole kada površina panela ne prelazi površinu krova. Obavezno provjerite važeći propis kod nadležne općinske ili gradske službe.
Energetska dozvola je energetski akt koji se pribavlja prije izgradnje elektrane i u Federaciji BiH se traži za elektrane od 1 MW nagore. Građevinska dozvola, odnosno odobrenje za građenje, je akt prostornog uređenja i izdaje je općinska ili gradska služba.
Ne. Zakon o električnoj energiji FBiH u članu 42. izuzima elektrane instalisane snage ispod 1 MW, uz izuzetak hidroelektrana.
Zakon o korištenju OIEiEK mikropostrojenjem smatra postrojenje instalisane snage od 2 kW do 23 kW.
To je prag koji se pojavljuje i u zakonskoj definiciji mikropostrojenja i u obrascima operatora distributivnog sistema, gdje se obrasci razlikuju za postrojenja do uključivo 23 kW i za veća.
Dokument kojim operator distributivnog sistema odobrava priključenje postrojenja na mrežu i utvrđuje priključnu snagu, tehničke uslove i uslove realizacije. Bez nje se postrojenje ne može legalno priključiti.
Krov je zajednički dio zgrade, pa je potrebna saglasnost suvlasnika i uređenje međusobnih odnosa. Tehničke preduslove na mjernim mjestima obezbjeđuje operator distributivnog sistema.
Solarni sistem se ugrađuje u glavni projekat objekta i rješava kroz redovan postupak odobrenja za građenje, uz urbanističku saglasnost, kopiju katastarskog plana i dokaz o pravu građenja.
Ne bez prethodne promjene namjene. Zakon o poljoprivrednom zemljištu FBiH traži poljoprivrednu saglasnost, a za trajnu promjenu namjene propisuje jednokratnu naknadu koja ne može biti manja od 20 % tržišne vrijednosti obradivog zemljišta niti od stostrukog katastarskog prihoda.
U Republici Srpskoj se velike solarne elektrane dodjeljuju putem koncesije koju vodi Ministarstvo energetike i rudarstva uz Komisiju za koncesije RS. U Federaciji BiH lista predmeta koncesije u federalnom zakonu ne imenuje izričito solarne elektrane, pa treba provjeriti i kantonalni propis.
Solarne elektrane nisu posebno navedene u prilozima federalnih uredbi iz 2021. godine o okolišnoj dozvoli i procjeni utjecaja na okoliš. To ne znači automatsko izuzeće — kantoni imaju vlastite propise, a kod velikih površina i blizine vodnih resursa mogu se tražiti dodatni akti.
Ne postoji propisan opći rok za cijeli put kroz dokumentaciju. Trajanje zavisi od općine, operatora, snage postrojenja i kompletnosti predate dokumentacije.
Među objavljenim obrascima su Z02-a za preliminarno mišljenje, Z07-e i Z08-c za postrojenja do uključivo 23 kW, Z07-f za postrojenja do 150 kW, Z08-a i Z08-e za postrojenja preko 23 kW do 150 kW, te Z09-a za prelazak na trajni pogon.
Obrazac ZODS1 — Zahtjev za izdavanje i izmjenu elektroenergetske suglasnosti. Obavezan privitak je dokaz o uplati naknade za obradu zahtjeva.
Jedinstvena evidencija projekata koju vodi Operator za OIEiEK. Upisuju se projekti u fazi testiranja, projekti u izgradnji, izgrađena postrojenja i napušteni projekti, a upis je obavezan.
Garancije porijekla su prvenstveno relevantne za komercijalne proizvođače i snabdjevače koji dokazuju obnovljivo porijeklo isporučene energije. Operator za OIEiEK objavljuje obrasce od GP-1 do GP-5.
Prije nego krenete u papire — provjerite veličinu sistema
Snaga sistema određuje koji se prag i koji obrazac primjenjuje. Ako još niste odredili veličinu, počnite od procjene.
Povezani vodiči
Ko može biti prosumer, koji pragovi važe i kako se uređuje zajedničko korištenje.
Korak po korak kroz zahtjev, elektroenergetsku saglasnost, probni rad i trajni pogon.
Kako se obračunava predata i preuzeta energija i šta znači energetski i monetarni kredit.
Istražujemo i objašnjavamo solarne sisteme u Bosni i Hercegovini solarni paneli, solarne elektrane, inverteri i baterije, objašnjeni jednostavno i bez prodajnog interesa.
© 2026 Solari BIH. Sva prava zadržana.
Čista energija za ljepšu Bosnu i Hercegovinu.