Skip to content

Solarni paneli za kuću u Republici Srpskoj

Vodič za domaćinstva: uslovi, dokumentacija, priključenje i obračun energije.
Domaćinstvo u Republici Srpskoj može postaviti solarnu elektranu na vlastitom objektu i steći status kupca-proizvođača. Pravila su konkretna i propisana: koja šema obračuna važi zavisi od instalisane snage elektrane, a kolika snaga je uopšte dozvoljena zavisi od odobrene priključne snage i vaše godišnje potrošnje. Ova stranica vodi kroz te odluke korak po korak. Ako tražite pregled propisa i ostalih kategorija korisnika, pročitajte širi vodič o solarnoj energiji u Republici Srpskoj.
OBJAVLJENO
Objavljeno 22. oktobra 2026.
POSLJEDNJE AŽURIRANJE
Izvori provjereni 22. oktobra 2026.
Porodična kuća sa solarnim panelima na krovu, ilustracija kućnog solarnog sistema u Republici Srpskoj
Kućna solarna elektrana na krovu porodične kuće — ilustracija sistema za vlastitu potrošnju.

Kratak odgovor

Status kupca-proizvođača znači da proizvodite električnu energiju za vlastitu potrošnju, da je možete skladištiti i da višak predajete u mrežu, gdje se evidentira i koristi u narednim obračunima. To nije dozvola za prodaju struje, nego način da sopstvenom proizvodnjom smanjite ono što preuzimate sa mreže.
Prije svega ostalog pripremite četiri podatka. Bez njih ni projektant ni operator ne mogu dati konkretan odgovor.
kWh
Godišnja potrošnja
zbir sa 12 računa, u kWh — ne u markama
kW
Priključna snaga
odobrena snaga objekta i broj faza
m²
Krov
površina, orijentacija, nagib i sjenčenje
✓
Dokumentacija
šta postoji za objekat i šta nedostaje

Redoslijed koji se ne preskače

Bez posljednjeg koraka nema obračuna viška. Elektrana može biti izgrađena i priključena, ali dok ugovor o snabdijevanju nije usklađen, predana energija se ne evidentira kao kredit u vašu korist.

Koje domaćinstvo može postati kupac-proizvođač?

Pravilnik kupca-proizvođača definiše kao krajnjeg kupca koji djeluje u okviru svojih prostorija i proizvodi električnu energiju iz obnovljivih izvora za vlastitu potrošnju, uz pravo da je skladišti ili predaje u mrežu. Za kupce koji ne pripadaju kategoriji domaćinstva dodatno se traži da te aktivnosti ne budu njihova glavna komercijalna ili profesionalna djelatnost.
Slučaj 1

Postojeća kuća

Najčešći slučaj. Elektrana se gradi na objektu koji već ima građevinsku dozvolu, u sklopu adaptacije objekta. Za postrojenja do 50 kW Pravilnik u tom slučaju ne traži zasebnu građevinsku dozvolu za elektranu — ali uslovi iz te odredbe moraju biti ispunjeni.
Slučaj 2

Nov objekat

Pojednostavljena procedura se ne primjenjuje na priključenje potpuno novih objekata koji se odmah opremaju elektranom, bez obzira na instalisanu snagu. Tada važi redovni postupak priključenja.
Slučaj 3

Stan u zgradi

Domaćinstvo bez vlastitog krova može učestvovati u šemi zajedničke proizvodnje. Učesnici ugovorom regulisu međusobne odnose, uključujući pripadajući udio instalisane snage i proizvodnje svakog kupca, i imenuju zastupnika.

Elektrana ne mora biti u vašem vlasništvu

Pravilnik dopušta da vlasnik elektrane za potrebe krajnjeg kupca bude i treća strana, uz zaključenje posebnog sporazuma sa krajnjim kupcem za čije potrebe je elektrana izgrađena. To je pravni okvir koji omogućava modele u kojima objekat finansira i posjeduje neko drugi.
Postojanje pravne mogućnosti nije isto što i dostupan program. To što Pravilnik dopušta vlasništvo treće strane ne znači da u ovom trenutku postoji otvoren ESCO ili sličan program za koji vaše domaćinstvo ispunjava uslove. Dostupnost, rokove i uslove provjerite kod konkretnog ponuđača ili u objavljenom javnom pozivu.

Zajednička proizvodnja ukratko

Detaljniji pregled kategorija korisnika nalazi se u vodiču o solarnoj energiji u Republici Srpskoj.

Kako odabrati snagu solarne elektrane?

Snaga se ne bira prema površini kuće ni prema iznosu računa u markama. Pravilnik postavlja dva uslova koja se moraju ispuniti istovremeno, a oba se oslanjaju na dokumentovane podatke.

Dva propisana ograničenja

Uz to, operator distributivnog sistema prilikom izdavanja saglasnosti sam utvrđuje maksimalnu instalisanu snagu elektrane, na osnovu ostvarene ili planirane potrošnje, i dužan je obavijestiti podnosioca ako se ta snaga razlikuje od tražene.

Tri snage koje se često miješaju

DC strana

Snaga panela (kWp)

Zbir nazivnih snaga modula. Određuje koliko panela stoji na krovu, ali to nije veličina kojom Pravilnik mjeri prag šeme obračuna.
AC strana

Instalisana snaga elektrane

Pravilnik je definiše kao zbir nazivnih snaga svih generatora kada postrojenje nema pogonsku mašinu, izraženu u kW. Kod fotonaponskog sistema to je snaga na izlazu iz pretvarača.
Priključak

Odobrena priključna snaga

Snaga vašeg objekta prema elektroenergetskoj saglasnosti. Gornja granica za instalisanu snagu elektrane u šemama neto mjerenja i neto obračuna.
Za primjenu propisa mjerodavna je instalisana snaga elektrane iz odobrene dokumentacije, a ne snaga panela. Ako ponuda navodi samo kWp, pitajte koja se instalisana snaga prijavljuje operatoru.

Šta još ulazi u odluku

Za okvirnu početnu procjenu možete koristiti kalkulator solarnih panela. On služi orijentaciji; stvarnu snagu potvrđuju projekat i uslovi priključenja.

Neto mjerenje i neto obračun za domaćinstva

U Republici Srpskoj šemu obračuna određuje isključivo instalisana snaga elektrane. Pragovi su propisani članom 10. Pravilnika i važe bez vremenskog ograničenja — nema prelaznog perioda nakon kojeg se automatski mijenja šema.
Šema obračuna
Instalisana snaga elektrane
Jedinica kredita
Šta to znači u praksi
Neto mjerenje
do 10,8 kW, uključujući 10,8 kW
Energetski kredit (kWh)
Mjesečni višak predate energije prenosi se u narednu obračunsku periodu u kilovat-satima i koristi se kada preuzmete više nego što predate.
Neto obračun
od 10,8 kW do 50 kW, uključujući 50 kW
Monetarni kredit (KM)
Višak dobija novčanu vrijednost. Pravilnik je računa kao proizvod energetskog kredita i jedinične cijene koja odgovara komponenti aktivne energije u maloprodajnoj cijeni snabdjevača, umanjenoj za 5 %.
Standardna šema snabdijevanja
preko 50 kW
Nezavisno fakturisanje
Preuzeta i predata energija obračunavaju se odvojeno. Kupac-proizvođač može prodavati energiju isključivo snabdjevaču koji ga snabdijeva na tom mjernom mjestu.
Gdje pada granica. Pravilnik je napisan tako da granične vrijednosti pripadaju nižoj šemi: 10,8 kW je još uvijek neto mjerenje, a 50 kW je još uvijek neto obračun. Tek preko tih vrijednosti prelazi se u sljedeću šemu.

Kako se evidentira višak energije?

Vrsta kredita zavisi od primjenjive šeme obračuna.

Energetski kreditNeto mjerenjekWh
  1. 1Mjesečni višak predaje
  2. 2Evidencija energetskog kredita
  3. 3Korištenje u narednim obračunima

Višak utvrđen obračunom evidentira se u kilovat-satima i koristi prema pravilima primjenjive šeme.

Monetarni kreditNeto obračunKM
  1. 1Mjesečni višak predaje
  2. 2Vrednovanje prema pravilima
  3. 3Evidencija monetarnog kredita

Višak utvrđen obračunom dobija novčanu vrijednost koja se koristi prema pravilima primjenjive šeme.

Brojilo mjeri preuzetu i predatu energiju, a snabdjevač vodi obračun kredita. Kredit ne znači automatski račun od nula KM.

Pravila prenosa, korištenja i godišnjeg obračuna objašnjena su u nastavku vodiča.

Kako se višak uopšte utvrđuje

Osnovica za obračun je neto stanje dvosmjernog mjernog uređaja u obračunskom periodu od jednog mjeseca. To znači da se prvo uporede preuzeta i predata energija u tom mjesecu, pa tek razlika ulazi u obračun. Ako ste preuzeli više nego što ste predali, plaćate razliku po ugovorenoj cijeni snabdijevanja. Ako ste predali više, razlika se prenosi u vašu korist kao kredit.

Mjesečni višak nije isto što i ukupno predana energija

Ovo je razlika koju mnogi proračuni previde. Ako ste tokom mjeseca predali 400 kWh, a preuzeli 350 kWh, višak koji ide u kredit je 50 kWh — ne 400 kWh. Isto tako, kredit iz ranijih mjeseci je zasebna stavka: snabdjevač je dužan na računu iskazati saldo energetskog ili monetarnog kredita na početku i na kraju mjeseca, a u konačan obračun pored neto stanja brojila ulazi i taj kredit.
Kredit vodi snabdjevač, ne brojilo. Brojilo mjeri preuzetu i predatu energiju. Evidencija kredita je obračunska stavka kod snabdjevača. Zato kredit nije „pohranjena struja“ niti mreža radi kao baterija — i zato se kredit, ako promijenite snabdjevača, anulira danom promjene, osim ako to pitanje drugačije uredite sa postojećim i novim snabdjevačem.
Opšti pregled razlika između šema, bez entitetskih specifičnosti, nalazi se u vodiču neto mjerenje i neto obračun, a o samom mjernom uređaju pišemo u vodiču dvosmjerno brojilo.

Šta se dešava s neiskorištenim viškom na godišnjem obračunu?

Finalni obračun 1. aprila

Snabdjevač vrši finalni obračun količina predate i preuzete električne energije 1. aprila tekuće godine za prethodni dvanaestomjesečni period. Pravilnik u istom članu izričito navodi da kupac-proizvođač nema pravo na naknadu za višak predate električne energije koji preostane nakon tog finalnog godišnjeg obračuna.
Praktična posljedica je jednostavna: višak koji do 1. aprila ne iskoristite ne donosi vam nikakvu isplatu. Za domaćinstvo koje se grije na struju taj datum je povoljan, jer se ljetni višak troši tokom zime koja mu prethodi. Za domaćinstvo sa niskom zimskom potrošnjom isti datum znači da predimenzionisana elektrana radi u prazno.

Provjera odstupanja i gubitak statusa

Šta ovo pravilo nije. Ono ne znači da smijete predimenzionisati sistem za do 30 % — Pravilnik u odvojenoj odredbi traži da godišnja proizvodnja bude na nivou godišnje potrošnje ili manja. Ne znači ni trajnu zabranu: Pravilnik propisuje šta kupac radi nakon gubitka statusa, ali ne navodi trajnu zabranu ponovnog sticanja. Ako vam je to pitanje važno, provjerite ga kod nadležnog operatora.

Promjena šeme obračuna

Pravilnik predviđa i mogućnost prelaska na standardnu šemu snabdijevanja za kupca-proizvođača koji ne pripada kategoriji domaćinstva, ako kontinuirano ostvaruje višak proizvodnje u odnosu na potrošnju. Ta odredba se po svom tekstu odnosi na kupce izvan kategorije domaćinstva i ne treba je čitati kao opštu zabranu bilo kakvog prihoda domaćinstva. Ako razmatrate takav scenarij, pitanje postavite nadležnom operatoru i snabdjevaču za svoj konkretan slučaj.

Dokumentacija i postupak priključenja

Dokumentacija se dijeli na dva kolosijeka koja se u praksi često miješaju: dokumentaciju kuće kao građevine i dokumentaciju elektrane kao energetskog objekta. Kuća mora biti legalna građevina neovisno od toga da li na njoj ima solarnih panela. Elektrana ima svoj postupak odobravanja, sertifikacije i priključenja, čak i kada je izuzeta od građevinske dozvole.
Dokumentacija
Na koga se odnosi
Šta domaćinstvo treba provjeriti
Građevinska dokumentacija objekta (kuće)
Sama kuća, bez obzira na elektranu
Da li kuća ima građevinsku dozvolu i da li je stanje na terenu u skladu s dozvolom. Pravilnik izuzima od građevinske dozvole izgradnju elektrane do 50 kW samo kada se ona gradi u sklopu adaptacije objekta koji već ima građevinsku dozvolu (čl. 5 st. 1).
Dokumentacija elektrane
Solarna elektrana na krovu ili uz objekat
Da li se elektrana uklapa u uslove izuzeća iz čl. 5 st. 1. Ako se ne uklapa, građevinska dozvola za elektranu je potrebna. Izuzeće od dozvole nije izuzeće od tehničkih provjera, sertifikata i postupka priključenja.
Elektroenergetska saglasnost (EES)
Priključak objekta
Prije početka izgradnje potrebno je pribaviti ili izmijeniti EES (čl. 5 st. 2). ODS u uslovima utvrđuje maksimalnu instalisanu snagu na osnovu ostvarene ili planirane potrošnje (čl. 18 st. 2) i obavještava podnosioca ako se razlikuje od zahtjeva (čl. 18 st. 3).
Izvođač radova
Izgradnja elektrane
Izgradnju vrši pravno lice s licencom ministarstva nadležnog za poslove građenja (čl. 5 st. 3). Tražite dokaz o licenci prije ugovaranja.
Mjerno mjesto
Primopredajno mjerno mjesto
Troškove opremanja i prilagođavanja mjernog mjesta snosi kupac-proizvođač (čl. 5 st. 4). Mjerna mjesta se opremaju pametnim mjernim uređajima (čl. 6 st. 3).
Sertifikat o usklađenosti
Elektrana i njena oprema
Za elektrane do i uključujući 50 kW sertifikat izdaje ODS kao sastavni dio deklaracije o priključku (čl. 7 st. 1). Preko 50 kW izdaje ga Regulatorna komisija (čl. 7 st. 2).
Deklaracija o priključku
Završetak postupka
ODS je dužan u roku od 15 dana opremiti mjerna mjesta i izdati deklaraciju o priključku (čl. 18 st. 4).
Izuzeće od građevinske dozvole ima uslove. Pravilnik o kupcima-proizvođačima (80/23, čl. 5 st. 1) ne kaže da se svaka elektrana do 50 kW može graditi bez provjera. Dozvola nije potrebna samo kada se elektrana do 50 kW gradi u sklopu adaptacije objekta koji već ima građevinsku dozvolu. Svaka druga situacija traži provjeru kod nadležne općinske ili opštinske službe.

Primjer objavljenog postupka: Elektrokrajina

Elektrokrajina je objavila pojednostavljenu proceduru priključenja kupaca-proizvođača u sedam koraka. Navodimo je kao primjer postupka jednog operatora distributivnog sistema, a ne kao postupak koji važi za cijelu Republiku Srpsku. Član 18. stav 13. Pravilnika obavezuje svaki ODS da svoj postupak objavi na internet stranici, posebno za domaćinstva, pa prvo provjerite objavu operatora na čijem se području nalazi vaš objekat.

Put domaćinstva do kupca-proizvođača

Pregled pripreme, dokumentacije i učesnika u postupku priključenja.

  1. 1

    Priprema podataka

    Prikupite podatke o potrošnji, priključku, krovu i dokumentaciji objekta.

    Učesnici: Domaćinstvo i projektant

  2. 2

    Saglasnost i ugovor o priključenju

    S nadležnim operatorom utvrdite uslove priključenja i potrebnu dokumentaciju prije izvođenja.

    Učesnici: Domaćinstvo i operator

  3. 3

    Izgradnja i stručne provjere

    Ovlašteni izvođač realizuje projekat i priprema potvrde o izvedenim radovima i ispitivanjima.

    Učesnici: Projektant i izvođač

  4. 4

    Mjerno mjesto i priključenje

    Opremanje mjernog mjesta, potrebne provjere i priključenje provode se prema uslovima operatora.

    Učesnici: Operator i izvođač

  5. 5

    Deklaracija i sertifikat

    Pribavlja se završna dokumentacija propisana za konkretno postrojenje.

    Učesnici: Nadležni izdavalac prema postupku

  6. 6

    Ugovor i obračun energije

    Sa snabdjevačem se uređuju ugovorni odnos i primjena odgovarajuće šeme obračuna.

    Učesnici: Domaćinstvo i snabdjevač

Pregled je orijentacioni. Tačan postupak i potrebne priloge provjerite kod nadležnog operatora i snabdjevača. Važna razlika: pojednostavljena procedura ne primjenjuje se na priključenje potpuno novih objekata koji se odmah opremaju elektranom — za njih važi redovni postupak. Kod postrojenja iznad 50 kW mijenjaju se i građevinska dokumentacija, način puštanja u pogon i izdavalac sertifikata.

Ovaj članak objašnjava šta postupak obuhvata i šta provjeriti. Ne sadrži uputstva za fizičko povezivanje elektrane, odabir osigurača ili presjeka kabla, rad u razvodnoj tabli niti bilo kakav rad pod naponom. Te radove izvodi licencirani izvođač.

Šta ostaje na računu za struju?

Solarna elektrana umanjuje količinu energije koju domaćinstvo preuzima iz mreže. Račun za struju, međutim, nije jedna stavka. Dio stavki prati razliku između preuzete i predate energije, a dio se obračunava neovisno od toga koliko je elektrana proizvela. Zbog toga manji energetski saldo ne znači da račun pada na nulu.
Stavka na računu
Osnova obračuna
Šta domaćinstvo treba provjeriti
Aktivna električna energija
Neto stanje dvosmjernog mjernog uređaja u periodu od jednog mjeseca (čl. 11).
Da li je obračun mjesečni i da li je višak prenesen kao kredit. Kod neto mjerenja kredit je u kWh, kod neto obračuna u KM. Mjesečni obračun vrši snabdjevač (čl. 10 st. 2).
Saldo kredita
Energetski kredit u kWh ili monetarni kredit u KM, zavisno od šeme.
Snabdjevač mora na računu iskazati saldo kredita na početku i na kraju mjeseca (čl. 10 st. 3). Ako toga nema na računu, tražite ispravku.
Mrežarina – aktivna i reaktivna energija
Kod neto mjerenja i neto obračuna obračunava se za pozitivnu razliku preuzete i predate energije (čl. 10 st. 6 tačka b).
Da li je mrežarina za energiju obračunata na razliku, a ne na ukupno preuzetu energiju. Ako je razlika negativna, obračun mrežarine za aktivnu i reaktivnu energiju se ne vrši (čl. 10 st. 7). Obračun na ukupnu preuzetu količinu propisan je samo za standardnu šemu (čl. 10 st. 8).
Mrežarina – obračunska snaga
Obračunava se u cjelosti (čl. 10 st. 6 tačka a).
Ova stavka se ne umanjuje zbog proizvodnje iz elektrane. Ostaje na računu i u mjesecima kada je razlika negativna.
Naknada za obnovljive izvore
Kod neto mjerenja i neto obračuna obračunava se za pozitivnu razliku preuzete i predate energije (čl. 10 st. 9).
Da li se naknada obračunava po istom principu razlike kao i mrežarina za energiju.
Ostale naknade i porezi
Obračunavaju se u skladu s propisima kojima su uređeni (čl. 10 st. 11).
Koje konkretne naknade snabdjevač iskazuje na računu i na koju osnovicu ih primjenjuje.
PDV
Standardna stopa PDV-a u BiH iznosi 17 % (član 23. Zakona o porezu na dodatu vrijednost, „Službeni glasnik BiH“ broj 9/05).
PDV ostaje obaveza i uz solarnu elektranu. BiH primjenjuje jednu standardnu stopu; nulta stopa iz člana 27. odnosi se na izvoz i nije snižena stopa za domaćinstva.
Manji saldo energije ne ukida sve obaveze. Obračunska snaga se prema članu 10. stavu 6. obračunava u cjelosti, a ostale naknade i porezi po svojim propisima. Uz to, prema članu 19. stavu 3. kupac-proizvođač nema pravo na naknadu za višak koji preostane nakon finalnog godišnjeg obračuna.

Cijene, tarifni blokovi i konkretan izračun

Na ovoj stranici namjerno ne objavljujemo tarifne blokove ni jedinične cijene. Oni se mijenjaju odlukama o tarifama i cjenovnicima snabdjevača, a svaki izračun koji se na njih osloni zastari zajedno s njima. Prije nego što napravite konkretan obračun uštede, uzmite vrijednosti iz važeće tarifne odluke i sa svog posljednjeg računa.
Monetarni kredit je, prema članu 12. stavu 4. Pravilnika, proizvod energetskog kredita i jedinične cijene koja odgovara jediničnoj cijeni komponente aktivne električne energije sadržane u maloprodajnoj cijeni snabdjevača umanjene za 5 %. To je umanjenje od 5 % na tu komponentu, a ne na cijeli račun i ne raspon od 5 do 10 %.

Troškovi, ponuda i finansiranje

Cijene opreme i montaže razlikuju se po tipu krova, snazi, odabranoj opremi i izvođaču, pa jedan broj ne opisuje tržište. Zato ovdje ne navodimo konkretne iznose, nego ono što se može provjeriti: šta ponuda mora sadržavati da bi se dvije ponude mogle uporediti.
PONUDA

Šta ponuda treba jasno navesti

  • Instalisanu snagu elektrane u kW i broj panela s tačnim modelom i nazivnom snagom po panelu.
  • Model i snagu invertera, te da li je jednofazni ili trofazni.
  • Tip montažne konstrukcije i tip krova za koji je predviđena.
  • Zaštitnu i mjernu opremu, te ko snosi trošak prilagođavanja primopredajnog mjernog mjesta (čl. 5 st. 4 Pravilnika taj trošak stavlja na kupca-proizvođača).
  • Da li su u cijenu uključeni izrada dokumentacije, prijava prema ODS-u i prisustvo izvođača pri puštanju u rad.
  • Garancije odvojeno: garancija na proizvod, garancija na proizvodnu karakteristiku panela i garancija na izvedene radove, svaka s rokom.
  • Rok izvođenja i šta se dešava ako se produži.
  • Cijenu s jasno navedenim PDV-om i popis onoga što nije uključeno.
  • Dokaz o licenci izvođača, jer izgradnju vrši pravno lice s licencom nadležnog ministarstva (čl. 5 st. 3).

Baterija: potreba, ne obaveza

Status kupca-proizvođača ne zahtijeva bateriju. Pravilnik višak energije vrednuje kroz energetski ili monetarni kredit, zavisno od šeme obračuna, pa elektrana bez baterije ispunjava uslove. Baterija je, dakle, odluka o potrebi, a ne uslov za priključenje.
Korištenje mreže kroz neto mjerenje ili neto obračun nije isto kao skladištenje energije. Mreža nije fizička baterija, a kredit je obračunska evidencija snabdjevača, ne energija pohranjena u brojilu.

Finansiranje i subvencije

Domaćinstva u Republici Srpskoj elektranu najčešće finansiraju iz sopstvenih sredstava, kreditom ili kombinacijom s podrškom iz javnog programa. Uslovi se razlikuju od programa do programa i mijenjaju se iz godine u godinu, pa ih treba provjeriti u aktuelnom javnom pozivu, a ne u starijim objavama.
Pregled programa i ono što se o njima može provjeriti držimo na zasebnoj stranici: subvencije za solarne elektrane u BiH.

Česta pitanja

Može. Pravilnik o kupcima-proizvođačima električne energije (80/23) uređuje status kupca-proizvođača, a domaćinstva su u njemu izdvojena kao posebna kategorija. Uslov je da objekat ima priključak, da se pribavi ili izmijeni elektroenergetska saglasnost prije početka izgradnje i da se prođe postupak priključenja kod operatora distributivnog sistema.

Član 10. stav 1. određuje tri šeme prema instalisanoj snazi elektrane: neto mjerenje do 10,8 kW uključujući 10,8 kW, neto obračun od 10,8 kW do 50 kW uključujući 50 kW, i standardna šema snabdijevanja preko 50 kW. Snaga od tačno 10,8 kW spada u neto mjerenje.

Mjesečni višak se ne isplaćuje, nego prenosi kao kredit: energetski u kWh kod neto mjerenja, monetarni u KM kod neto obračuna. Monetarni kredit se prema članu 12. stavu 4. računa kao energetski kredit pomnožen jediničnom cijenom komponente aktivne električne energije iz maloprodajne cijene snabdjevača, umanjenom za 5 %. Prema članu 19. stavu 3., višak koji preostane nakon finalnog godišnjeg obračuna 1. aprila ne isplaćuje se.

Član 5. stav 1. propisuje da je građevinska dozvola potrebna, osim kada se na objektu koji već ima građevinsku dozvolu, u sklopu adaptacije objekta, gradi elektrana do 50 kW. Izuzeće, dakle, ima uslove i ne znači da se svaka elektrana do 50 kW gradi bez provjera. Postupak, sertifikaciju opreme i priključenje treba proći i kada dozvola nije potrebna.

Dva ograničenja su propisana. Prema članu 15. stavu 1., elektrana se dimenzioniše tako da ukupna godišnja proizvodnja bude na nivou godišnje potrošnje ili manja. Prema stavu 2. istog člana, instalisana snaga ne može biti veća od odobrene priključne snage objekta. Uz to, ODS u uslovima za priključenje utvrđuje maksimalnu instalisanu snagu na osnovu ostvarene ili planirane potrošnje (čl. 18 st. 2).

Nije. Pravilnik višak vrednuje kroz kredit, pa elektrana bez baterije ispunjava uslove. Baterija se bira zbog potrebe – napajanja odabranih potrošača tokom nestanka struje ili većeg korištenja proizvedene energije u kući – a ne zbog obaveze. Mreža pri tome nije fizička baterija; kredit je obračunska evidencija snabdjevača.

ODS 1. aprila provjerava proizvodnju i potrošnju za prethodni dvanaestomjesečni period (čl. 17 st. 1). Ako je odstupanje veće od 30 % tri godine za redom, kupac-proizvođač gubi taj status; ODS obavještava najkasnije do 15. aprila, a status se može zadržati najkasnije do 31. maja (čl. 17 st. 2), uz usklađivanje djelatnosti do istog roka (st. 3). Ovo je pravilo o gubitku statusa, a ne dozvola da se elektrana namjerno predimenzioniše do 30 %.

Ne. Stavke koje prate razliku preuzete i predate energije se umanjuju, a dio stavki ostaje. Prema članu 10. stavu 6., obračunska snaga se obračunava u cjelosti, dok se aktivna i reaktivna energija obračunavaju za pozitivnu razliku preuzete i predate energije. Ostale naknade i porezi obračunavaju se po propisima kojima su uređeni (st. 11), a PDV ostaje obaveza.

Kontrolna lista prije potpisa ugovora

Osam provjera koje domaćinstvo može obaviti samostalno, prije nego što prihvati ponudu. Lista služi za pripremu razgovora s izvođačem i operatorom, a ne kao zamjena za njihovu službenu informaciju.

8 provjera prije ulaganja u kućnu solarnu elektranu

Označite podatke koje ste pripremili za razgovor s projektantom, izvođačem ili operatorom.

Lista služi pripremi razgovora. Označene stavke ne predstavljaju potvrdu tehničke podobnosti ili odobrenje priključenja.

Šta je u ovom tekstu ispravljeno ili izostavljeno

Izvori

Svi izvori provjereni su 22. oktobra 2026. godine.
Tarifne odluke i cjenovnici se mijenjaju. Prije konkretnog obračuna provjerite važeću tarifnu odluku i cjenovnik svog snabdjevača, kao i objavljeni postupak operatora distributivnog sistema na čijem se području nalazi objekat.

Povezani vodiči

Ovaj vodič pokriva domaćinstva u Republici Srpskoj. Postupak, obračun i dimenzionisanje obrađeni su detaljnije na zasebnim stranicama.
PRIKLJUČENJE

Postupak i dokumentacija za priključenje, objedinjeno za cijelu BiH.

DOZVOLE

Šta se traži od dokumentacije i gdje se podnosi.

OBRAČUN

Razlike između šema, pravila i primjeri obračuna.

BROJILO

Šta brojilo mjeri i kako se višak evidentira.

SUBVENCIJE

Programi podrške i šta se u njima provjerava.

DIMENZIONISANJE

Kako se iz potrošnje dolazi do broja panela.

KALKULATOR

Procjena snage i proizvodnje na osnovu potrošnje i lokacije.