Skip to content
→
→
Koliko panela treba za kuću
SOLARI BiH • DIMENZIONIRANJE SOLARNOG SISTEMA

Koliko solarnih panela treba za kuću?

Broj solarnih panela zavisi od godišnje potrošnje električne energije, lokacije objekta, snage panela i raspoložive površine krova. Pogledajte konkretne primjere za Bosnu i Hercegovinu i saznajte kako napraviti početnu procjenu.
OBJAVLJENO
15.09.2026.
POSLJEDNJE AŽURIRANJE
16.10.2026.
Moderna porodična kuća sa solarnim panelima na krovu u bosanskom krajoliku, sa oznakama potrošnje, snage sistema, krova i lokacije
Potreban broj panela određuju četiri ulazna podatka: godišnja potrošnja, lokacija objekta, nazivna snaga modula i uslovi na krovu.

Koliko solarnih panela je obično potrebno za porodičnu kuću?

Za veći dio porodičnih kuća u Bosni i Hercegovini tehnički pregled daje orijentacioni raspon od 6 do 12 modula nazivne snage 450 Wp, što odgovara instaliranoj snazi od približno 2,7 do 5,4 kWp. Kuće koje se griju i hlade električnom energijom, najčešće toplotnom pumpom, u istom pregledu traže 17 do 23 modula (približno 7,65 do 10,35 kWp).
To su ilustrativni scenariji, a ne univerzalna preporuka. Broj ukućana ili kvadratura kuće sami po sebi nisu dovoljni za dimenzioniranje: dvije jednako velike kuće mogu imati dvostruko različitu potrošnju, zavisno od načina grijanja i pripreme tople vode.
ULAZ 1

Godišnja potrošnja

Polazni podatak je stvarna potrošnja u kWh za posljednjih 12 mjeseci, a ne iznos računa u KM.
ULAZ 2

Lokacija

Isti panel u Hercegovini godišnje proizvede osjetno više nego u kotlinama kontinentalne Bosne.
ULAZ 3

Snaga panela

Isti cilj u kWp postiže se različitim brojem modula, zavisno od nazivne snage pojedinog panela.
ULAZ 4

Krov i sjenčenje

Raspoloživa površina, orijentacija, nagib i sjene ograničavaju koliko se modula stvarno može postaviti.
Broj panela treba određivati prema potrošnji i uslovima objekta, a ne samo prema veličini kuće.

Prvo provjerite koliko električne energije troši vaša kuća

Dimenzioniranje počinje podatkom koji već imate kod kuće. Potrebna je stvarna godišnja potrošnja u kilovat-satima, zbrojena iz računa za posljednjih dvanaest mjeseci. Taj broj obuhvata i ljetne i zimske mjesece, pa poništava sezonska odstupanja koja bi jedan jedini račun unio u procjenu.
Ako vaš snabdjevač na računu ili na korisničkom portalu prikazuje godišnji zbir u kWh, iskoristite taj podatak. Ako planirate veća trošila u nekom od narednih perioda, poput toplotne pumpe, električnog grijanja ili punjenja električnog vozila, procjenu radite prema očekivanoj, a ne prema dosadašnjoj potrošnji.
Računi za 12 mjeseci
↓
Godišnja potrošnja (kWh)
↓
Željena solarna proizvodnja
↓
Potrebna instalirana snaga (kWp)
↓
Broj panela
Mjesečni iznos računa u KM nije zamjena za potrošnju u kWh. Račun sadrži i fiksnu obračunsku snagu, mrežarinu, naknade i PDV, a u Federaciji BiH od septembra 2025. i blok-tarifni obračun po zonama potrošnje. Bez poznatih tarifnih stavki iz iznosa u KM nije moguće pouzdano izvesti potrošnju u kWh.

Primjeri: koliko panela treba za različite tipove kuća?

Tri scenarija ispod preuzeta su iz tehničko-ekonomske analize i računata su sa modulom od 450 Wp. Za kontinentalnu Bosnu korišten je specifični godišnji prinos od 1.100 kWh/kWp, a za Hercegovinu 1.400 kWh/kWp. To su ulazne pretpostavke proračuna, a ne garantovani prosjeci za svaki grad.
SCENARIJ A

Manja kuća

3.500 kWh/god.
Osnovna kućanska trošila, bez značajnijeg električnog grijanja (grijanje na drva ili pelet).
Bosna (1.100 kWh/kWp)
7 panela • 3,15 kWp
Hercegovina (1.400 kWh/kWp)
6 panela • 2,70 kWp
SCENARIJ B

Prosječna porodična kuća

5.500 kWh/god.
Standardna kućanska trošila, rasvjeta i klimatizacija tokom ljeta.
Bosna (1.100 kWh/kWp)
11–12 panela • 4,95–5,40 kWp
Hercegovina (1.400 kWh/kWp)
9 panela • 4,05 kWp
SCENARIJ C

Veća kuća s toplotnom pumpom

11.000 kWh/god.
Grijanje, hlađenje i priprema tople vode električnom energijom.
Bosna (1.100 kWh/kWp)
22–23 panela • 9,90–10,35 kWp
Hercegovina (1.400 kWh/kWp)
17 panela • 7,65 kWp
Prevucite tabelu lijevo i desno za prikaz svih kolona →
Scenarij
Godišnja potrošnja
Regija i prinos
Broj panela (450 Wp)
Instalirana snaga
Očekivana god. proizvodnja
Kosi krov
Ravni krov
A — manja kuća
3.500 kWh
Bosna • 1.100 kWh/kWp
7
3,15 kWp
3.465 kWh
15,8 m²
25,2 m²
A — manja kuća
3.500 kWh
Hercegovina • 1.400 kWh/kWp
6
2,70 kWp
3.780 kWh
13,5 m²
21,6 m²
B — prosječna kuća
5.500 kWh
Bosna • 1.100 kWh/kWp
11–12
4,95–5,40 kWp
5.445–5.940 kWh
24,8–27,0 m²
39,6–43,2 m²
B — prosječna kuća
5.500 kWh
Hercegovina • 1.400 kWh/kWp
9
4,05 kWp
5.670 kWh
20,3 m²
32,4 m²
C — kuća s toplotnom pumpom
11.000 kWh
Bosna • 1.100 kWh/kWp
22–23
9,90–10,35 kWp
10.890–11.385 kWh
49,5–51,8 m²
79,2–82,8 m²
C — kuća s toplotnom pumpom
11.000 kWh
Hercegovina • 1.400 kWh/kWp
17
7,65 kWp
10.710 kWh
38,3 m²
61,2 m²
Pretpostavke tabele. Površina krova računata je planerskim pravilom od 5 m² po kWp za kosi i 8 m² po kWp za ravni krov, a ne fizičkom površinom modula (približno 1,95 m² po modulu od 450 Wp). Vrijednosti za Hercegovinu u scenarijima B i C zaokružene su na 20,3 m² odnosno 38,3 m²; tehnički pregled na tim mjestima navodi 20,2 i 38,2 m², što je posljedica odsijecanja umjesto zaokruživanja.

Kako izračunati potreban broj solarnih panela?

Proračun ide u pet koraka. Prva tri daju početni broj modula, a posljednja dva provjeravaju da li je taj broj uopšte izvodiv na konkretnom objektu.
KORAK 1

Ciljana godišnja proizvodnja

Odredite koliki dio godišnje potrošnje želite pokriti vlastitom proizvodnjom, izraženo u kWh.
KORAK 2

Specifični godišnji prinos

Procijenite koliko kWh godišnje daje 1 kWp na vašoj lokaciji, izraženo u kWh/kWp.
KORAK 3

Potrebna instalirana snaga

Podijelite ciljanu proizvodnju sa specifičnim prinosom i dobijete potrebnu snagu u kWp.
KORAK 4

Broj modula i stvarna snaga

Snagu u kWp pretvorite u broj modula, zaokružite na cijeli broj i ponovo izračunajte stvarno instaliranu snagu.
KORAK 5

Provjera izvodivosti

Uporedite rezultat sa površinom krova, orijentacijom, sjenčenjem, navikama potrošnje i uslovima priključenja.
Potrebna snaga (kWp)
=
ciljana godišnja proizvodnja (kWh)
specifični godišnji prinos (kWh/kWp)
Broj panela
=
potrebna snaga (kWp) × 1.000
snaga jednog panela (Wp)
Poređenje sistema od 3, 5, 8 i 10 kWp sa brojem panela od 450 Wp i izračunatom instaliranom snagom
Ilustracija odnosa između broja modula od 450 Wp i stvarno instalirane snage. Prikazane konfiguracije su orijentacione.

Primjer: kuća sa 5.500 kWh godišnje

Ista kuća, isti modul od 450 Wp, dvije lokacije. Razlika u broju panela posljedica je isključivo različitog specifičnog prinosa.
Kontinentalna Bosna • 1.100 kWh/kWp
Potrebna snaga
5.500 ÷ 1.100 = 5,00 kWp
Teorijski broj modula
5,00 × 1.000 ÷ 450 = 11,11
Zaokruženo naviše
12 panela • 5,40 kWp
Praktičan izbor
11 panela • 4,95 kWp
Sa 11 panela proizvodnja iznosi 5.445 kWh, odnosno 99,0% potrošnje, a sa 12 panela 5.940 kWh ili 108,0%. Zato se u praksi često bira 11 panela: pokriva gotovo cijelu potrošnju bez predimenzioniranja.
Hercegovina • 1.400 kWh/kWp
Potrebna snaga
5.500 ÷ 1.400 = 3,93 kWp
Teorijski broj modula
3,93 × 1.000 ÷ 450 = 8,73
Zaokruženo naviše
9 panela • 4,05 kWp
Praktičan izbor
9 panela • 4,05 kWp
Sa 9 panela proizvodnja iznosi 5.670 kWh, odnosno 103,1% godišnje potrošnje. Niži broj modula daje 8 panela i 3,60 kWp, što pokriva 91,6% potrošnje.
Pretpostavke primjera. Modul 450 Wp; prinos 1.100 odnosno 1.400 kWh/kWp godišnje; bez baterije; bez gubitaka iznad onih koji su već sadržani u specifičnom prinosu. Stvarno instalirana snaga računa se iz broja modula, pa 11 i 12 panela nisu oba „približno 5 kWp“ — riječ je o 4,95 i 5,40 kWp.

Zašto ista kuća ne treba isti broj panela u svakom dijelu BiH?

Količina sunčeve energije koja godišnje padne na isti panel razlikuje se unutar Bosne i Hercegovine. Kontinentalni dio sa čestim zimskim maglama u kotlinama daje manji specifični prinos od mediteranskog juga, pa ista potrošnja tamo zahtijeva više modula.
Mapa solarnog potencijala BiH: Sjeverna BiH 1.100–1.320, Centralna BiH 1.200–1.350, Hercegovina 1.350–1.550 kWh/kWp
Rasponi specifičnog godišnjeg prinosa po regijama BiH. Proračuni na ovoj stranici koriste 1.100 kWh/kWp za kontinentalnu Bosnu i 1.400 kWh/kWp za Hercegovinu.
ISTI SISTEM

11 panela • 4,95 kWp u kontinentalnoj Bosni

5.445 kWh/god.
4,95 kWp × 1.100 kWh/kWp
ISTI SISTEM

11 panela • 4,95 kWp u Hercegovini

6.930 kWh/god.
4,95 kWp × 1.400 kWh/kWp — oko 27% više
Tačna procjena zahtijeva podatke za konkretnu lokaciju.
Vrijednosti 1.100 i 1.400 kWh/kWp su tačke unutar raspona prikazanih na mapi (sjeverna BiH 1.100–1.320, centralna 1.200–1.350, Hercegovina 1.350–1.550 kWh/kWp), odabrane tako da proračun bude konzervativan. Procjena za tačnu adresu, nagib i orijentaciju dobija se iz alata Evropske komisije PVGIS ili iz projektnog proračuna. Detaljnije o proizvodnji pojedinačnog modula pišemo u vodiču koliko struje proizvodi solarni panel.

Koliko prostora na krovu zauzimaju solarni paneli?

Treba razlikovati dvije različite površine. Prva je fizička površina samih modula, a druga je površina krova koja je stvarno potrebna za izvodljivu montažu, sa razmacima, pristupom i rubnim zonama koje se ne popunjavaju.
Modul od 450 Wp u tehničkom pregledu ima površinu približno 1,95 m². Stvarne dimenzije modula razlikuju se među proizvođačima, pa se konačan raspored uvijek radi prema podacima konkretnog modula.
KOSI KROV

Oko 5 m² po kWp

Paneli leže u ravnini pokrova, pa nema razmaka zbog međusobnog sjenčenja. Planerska pretpostavka iz tehničkog pregleda.
RAVNI KROV

Oko 8 m² po kWp

Potkonstrukcija pod uglom i razmak između redova, kako prednji red ne bi bacao sjenu na stražnji. Zato je potrebna veća površina.
FIZIČKA POVRŠINA

1,95 m² po modulu

Površina samog panela od 450 Wp. Za 11 modula to je 21,5 m², dok planerski račun za kosi krov daje 24,8 m².
Vrijednosti od 5 i 8 m² po kWp su planerske pretpostavke iz tehničkog pregleda, a ne tehnički standard. Stvarna potrebna površina zavisi od geometrije krova, rasporeda modula, pozicije dimnjaka i prozora te zahtjeva konkretnog projekta.
Krov sa 8 solarnih panela u dva reda, približno 4 × 5 m odnosno 20 m² korisne površine
Primjer rasporeda 8 modula u dva reda na približno 4 × 5 m, odnosno oko 20 m² korisne površine. Sa modulima od 450 Wp to odgovara instaliranoj snazi od 3,60 kWp i oko 5,6 m² po kWp — vrijednosti važe za prikazani raspored, a ne kao opšte pravilo.

Primjer proračuna za porodičnu kuću

Kompletan proračun za kuću sa godišnjom potrošnjom od 5.500 kWh, modulima od 450 Wp, bez baterije i sa jednostavnim kosim krovom. Prikazane su obje regije, sa istim pretpostavkama kroz cijeli proračun.
Prevucite tabelu lijevo i desno za prikaz svih kolona →
Veličina
Kontinentalna Bosna
Hercegovina
Godišnja potrošnja
5.500 kWh
5.500 kWh
Pretpostavljeni specifični prinos
1.100 kWh/kWp
1.400 kWh/kWp
Potrebna snaga (proračun)
5,00 kWp
3,93 kWp
Teorijski broj modula
11,11
8,73
Odabrani broj modula
11 panela
9 panela
Stvarno instalirana snaga
4,95 kWp
4,05 kWp
Indikativna godišnja proizvodnja
5.445 kWh
5.670 kWh
Pokrivenost godišnje potrošnje
99,0%
103,1%
Fizička površina modula
21,5 m²
17,6 m²
Indikativna površina kosog krova
24,8 m²
20,3 m²
Indikativna površina ravnog krova
39,6 m²
32,4 m²
Pretpostavke proračuna. Modul 450 Wp i površine 1,95 m²; prinos 1.100 odnosno 1.400 kWh/kWp godišnje; kosi krov 5 m²/kWp, ravni 8 m²/kWp; bez baterije; bez analize sjenčenja. Rezultat je početna procjena, a ne projektni proračun.
Važno: pokrivenost od 99% ili 103% odnosi se na godišnji zbir energije. To nije isto što i trenutna samodostatnost kuće niti smanjenje računa za isti postotak, jer se proizvodnja i potrošnja ne događaju u istim satima. O tome govori naredna sekcija.
Tri konfiguracije od približno 5 kWp: 10 panela od 500 W, 11 panela od 455 W i 12 panela od 420 W
Isti cilj od približno 5 kWp postiže se različitim brojem modula, zavisno od njihove nazivne snage. Prikazane su konfiguracije sa modulima od 500, 455 i 420 W; proračuni na ovoj stranici koriste modul od 450 Wp.

Solari BiH kalkulator: koliko panela treba vašoj kući?

Unesite godišnju potrošnju i osnovne podatke o objektu, a kalkulator će dati početnu procjenu potrebne snage i broja modula po istoj metodologiji koja je opisana na ovoj stranici.
Informativna procjena — nije zamjena za projektni proračun ni za ponudu izvođača.

Da li godišnja proizvodnja jednaka potrošnji znači da nećete imati račun za struju?

Ne. Godišnji zbir proizvedene energije može biti jednak godišnjem zbiru potrošnje, a da kuća i dalje svakodnevno preuzima energiju iz mreže. Razlog je vremenski raskorak: paneli proizvode danju i ljeti, dok se značajan dio potrošnje dešava uvečer i zimi.
Tri toka solarne energije: vlastita potrošnja u kući, predaja viška u mrežu i preuzimanje energije iz mreže
Tri toka energije kod kuće sa solarnim sistemom: direktna vlastita potrošnja, predaja viška u mrežu i preuzimanje iz mreže.
TOK 1

Solarna energija → kuća

Dio proizvodnje troši se odmah, u trenutku nastanka. Taj dio ne prolazi kroz mrežu i najčešće donosi najveću korist.
TOK 2

Višak → mreža

Ono što se u tom trenutku ne potroši predaje se u distributivnu mrežu i evidentira na dvosmjernom brojilu.
TOK 3

Mreža → kuća

Noću i u periodima slabije proizvodnje energija se preuzima iz mreže, bez obzira na godišnji bilans.
Tehnički pregled za tipičan sunčan dan navodi da se oko 35% proizvedene energije potroši direktno, a oko 65% predaje u mrežu. To je ilustrativan odnos iz tog izvora, a ne pravilo koje važi za svako domaćinstvo — udio direktne potrošnje zavisi od dnevnog rasporeda trošila, sezone i veličine sistema.
Konačan obračun zavisi od primjenjivog modela i ugovora sa snabdjevačem. Kako se višak evidentira i šta pokazuje brojilo, objašnjeno je u vodiču dvosmjerno brojilo i predaja viška energije.

Koliko košta solarni sistem za izračunati broj panela?

Broj modula određuje stvarno instaliranu snagu, a snaga je glavni, ali ne i jedini faktor ukupne cijene. Fiksni dio troška — projekat, dozvole, izlazak ekipe, zaštitna oprema i inverter — raspoređuje se na veći broj panela kod snažnijih sistema, pa jedinična cijena po kW opada sa veličinom.
Prevucite tabelu lijevo i desno za prikaz svih kolona →
Klasa sistema
Broj modula 450 Wp
Stvarna snaga
Indikativna cijena „ključ u ruke“
oko 3 kW
7 panela
3,15 kWp
4.100 – 5.500 KM
oko 5 kW
12 panela
5,40 kWp
6.500 – 8.800 KM
oko 6 kW
14 panela
6,30 kWp
7.700 – 10.400 KM
oko 8 kW
18 panela
8,10 kWp
9.800 – 13.300 KM
oko 10 kW
23 panela
10,35 kWp
11.800 – 16.000 KM
Rasponi su preuzeti iz tržišnog pregleda za 2026. godinu, sa uključenim PDV-om od 17%, i predstavljaju procjene iz tog izvora, a ne važeće ponude. Stvarna cijena zavisi od tipa pokrova, visine objekta, udaljenosti, odabrane opreme i obima radova.
Detaljna analiza cijena po Wp, po kWp i po komponentama nalazi se u zasebnom vodiču: Detaljno o cijeni solarnih panela u BiH.

Šta treba provjeriti prije konačnog izbora broja panela?

Proračun daje broj modula koji odgovara potrošnji. Prije nego što taj broj postane projekat, nekoliko uslova može ga ograničiti — i oni se provjeravaju kod nadležnog distributera, a ne procjenom.
USLOV 1

Odobrena priključna snaga objekta

Nazivna snaga elektrane vezana je za odobrenu priključnu snagu objekta. Taj podatak nalazi se u dokumentaciji o priključku i kod distributera.
USLOV 2

Jednofazni ili trofazni priključak

Tip priključka utiče na moguću snagu invertera. Objekti sa jednofaznim priključkom često su ograničeni na manje sisteme.
USLOV 3

Elektroenergetska saglasnost

Zahtjev se podnosi prije početka radova. Distributer utvrđuje uslove priključenja i potrebne izmjene na mjernom mjestu.
USLOV 4

Status kupca-proizvođača

Obračun predane energije moguć je tek nakon sticanja statusa i potpisivanja odgovarajućeg ugovora o snabdijevanju.
USLOV 5

Dvosmjerno brojilo

Mjerno mjesto mora evidentirati i preuzetu i predanu energiju. Ugradnju brojila izvodi distributer.
USLOV 6

Vlasništvo i legalnost objekta

Potrebni su uredni vlasnički papiri i dokaz o legalnosti objekta na koji se paneli postavljaju.
O pragu od 10,8 kW. Pregled propisa taj prag navodi kao gornju granicu za povoljniji režim obračuna i prevodi ga u „maksimalno 24 modula od 450 Wp“. Taj preračun treba uzeti s rezervom: propisi razlikuju snagu modula u istosmjernom dijelu, nazivnu snagu invertera i odobrenu priključnu snagu, a to nisu iste veličine. Koja se tačno veličina ograničava i koji prag važi za vaš slučaj, provjerite kod nadležnog regulatora (FERK ili RERS) i kod distributera.
Naknada za povećanje priključne snage. Ako je potrebno povećati odobrenu priključnu snagu, naplata se vrši po kW prema važećoj tarifi. U Federaciji BiH objavljene stavke iznose 239 KM/kW na niskom naponu i 173 KM/kW na 10(20) kV, bez PDV-a (Službene novine FBiH 13/26, u primjeni od 1.3.2026). Tehnički pregled navodi 173 KM/kW kao naknadu za domaćinstva, što odgovara stavci za 10(20) kV, a ne niskonaponskom priključku porodične kuće. Naknada se ne naplaćuje u svakom slučaju i ne odnosi se na Republiku Srpsku.
Postupak i dokumentacija opisani su u vodičima priključenje na mrežu i status kupca-proizvođača.

Zašto način obračuna može uticati na izbor veličine sistema?

Dva pojma koja se često miješaju određuju koliko vrijedi energija koju predate mreži, a time i da li se predimenzioniranje isplati ili ne.
POJAM

Neto mjerenje

Predana i preuzeta energija prebijaju se u količini — kilovat-sat za kilovat-sat. Tačan obim prebijanja i šta sve ulazi u prebijanje razlikuje se po entitetima.
POJAM

Neto obračun

Višak se ne prebija u količini nego se finansijski vrednuje, najčešće po cijeni aktivne energije umanjenoj za određeni postotak.
POSLJEDICA

Zašto je to važno

Ako višak vrijedi manje od preuzete energije, sistem znatno veći od potrošnje donosi sve manju dodatnu korist po svakom ugrađenom panelu.
Ekonomski ishod zavisi od entiteta i nadležnog regulatora, snabdjevača i distributera, primijenjenog modela obračuna, profila potrošnje, tarifnih komponenti i uslova ugovora. Federacija BiH, Republika Srpska i Brčko distrikt imaju odvojene propise i ne treba ih poistovjećivati.
Tačni postoci umanjenja viška, rokovi trajanja prava na neto mjerenje i pragovi snage mijenjaju se izmjenama propisa, pa ih ovdje namjerno ne navodimo kao trajno važeće brojeve. Provjerite aktuelne odredbe kod FERK-a, RERS-a ili nadležnog distributera prije donošenja odluke o veličini sistema.

Mogu li subvencije uticati na izbor veličine solarnog sistema?

Mogu, jer javna podrška mijenja neto trošak investicije, a uslovi poziva ponekad vezuju pravo učešća uz određenu snagu sistema ili potrošnju objekta. Zbog toga se uslovi provjeravaju prije nego što se broj panela definitivno utvrdi.
PROVJERENO

Javni poziv Operatora za OIEiEK

Objavljen 1. oktobra 2026., otvoren do utroška sredstava, a najduže 90 dana. Ukupan budžet je 4.000.000 KM: 2.800.000 KM za vlasnike i suvlasnike porodičnih kuća uz sufinansiranje do 50% prihvatljivih troškova i 1.200.000 KM za socijalno ugrožena domaćinstva uz pokrivanje do 100%.
PROVJERITI

Uslovi i iznosi po korisniku

Maksimalan iznos po korisniku, prag godišnje potrošnje, uslov prebivališta i administrativna naknada navedeni su u tehničkom pregledu, ali ih nismo mogli potvrditi iz objavljenog teksta poziva. Provjerite ih u samoj dokumentaciji javnog poziva.
RAZLIKUJTE

Bespovratna sredstva i finansiranje

Dio programa su bespovratne potpore, a dio su modeli finansiranja sa otplatom kroz račune. To nije isto i različito utiče na ukupan trošak.
Ne postoji pravo na subvenciju koje važi za sva domaćinstva. Prije prijave provjerite da li je poziv još otvoren, kriterije prihvatljivosti, rokove, raspoloživa sredstva, dozvoljenu snagu sistema i koji su troškovi priznati.
Jedan od izvora predlaže povećanje godišnje potrošnje kako bi se prešao prag prihvatljivosti za subvenciju. Tu preporuku ne prenosimo: povećanje potrošnje električne energije radi ispunjavanja uslova poziva nije energetski ni ekonomski opravdano i protivno je svrsi mjere. Sistem se dimenzionira prema stvarnim potrebama objekta.
Pregled aktuelnih programa vodimo na stranici subvencije za solarne elektrane u BiH.

Najčešće greške pri određivanju broja solarnih panela

Određivanje broja panela prema površini kuće

Kvadratura ne govori ništa o potrošnji. Dvije kuće iste veličine mogu imati dvostruko različitu godišnju potrošnju, zavisno od načina grijanja.

Korištenje mjesečnog računa u KM umjesto potrošnje u kWh

Iznos računa sadrži fiksne naknade, mrežarinu i PDV. Bez poznatih tarifnih stavki iz njega se ne može pouzdano izvesti potrošnja u kilovat-satima.

Ignorisanje lokacije i sjenčenja

Isti sistem u Hercegovini daje osjetno više energije nego u kontinentalnoj Bosni. Dimnjak, drvo ili susjedni objekat mogu dodatno smanjiti proizvodnju.

Miješanje kW, kWp i kWh

kW i kWp su snaga, a kWh je energija. Sistem od 4,95 kWp ne proizvodi 4,95 kWh, nego toliko kilovat-sati koliko mu lokacija i uslovi omoguće tokom godine.

Predimenzioniranje bez analize potrošnje i obračuna

Svaki dodatni panel iznad stvarne potrebe daje energiju čija vrijednost zavisi od modela obračuna. Ako se višak vrednuje slabije, dodatni paneli vraćaju sve manje.

Zanemarivanje površine krova i tehničkih ograničenja

Proračun može dati broj modula koji fizički ne stane na raspoloživu stranu krova ili koji premašuje odobrenu priključnu snagu objekta.

Šta pripremiti prije traženja ponude?

Sa ovim podacima izvođač može dati ozbiljnu ponudu umjesto grube procjene, a vi možete uporediti više ponuda na istoj osnovi.
Prikupljanje ovih podataka ne zahtijeva nikakav zahvat na električnoj instalaciji, razvodnom ormaru ni na mjernom mjestu. Podatke o priključku zatražite od distributera ili ih pročitajte iz postojeće dokumentacije.

Česta pitanja: koliko solarnih panela treba za kuću?

Za većinu porodičnih kuća u BiH tehnički pregled daje raspon od 6 do 12 modula od 450 Wp. Za kuću sa 5.500 kWh godišnje to je 11 do 12 panela u kontinentalnoj Bosni, odnosno 9 panela u Hercegovini. Tačan broj zavisi od vaše stvarne potrošnje i uslova na krovu.

Uz modul od 450 Wp i pretpostavljeni prinos od 1.100 kWh/kWp, proračun daje 7 panela odnosno 3,15 kWp u kontinentalnoj Bosni. U Hercegovini, uz prinos od 1.400 kWh/kWp, dovoljno je 6 panela odnosno 2,70 kWp. Riječ je o ilustrativnom proračunu, ne o preporuci za konkretan objekat.

U kontinentalnoj Bosni potrebna snaga iznosi 5,00 kWp, što je 11,11 modula od 450 Wp. U praksi se bira 11 panela (4,95 kWp, pokrivenost 99,0%) ili 12 panela (5,40 kWp, pokrivenost 108,0%). U Hercegovini isti račun daje 8,73 modula, odnosno 9 panela i 4,05 kWp.

Za potrošnju od 11.000 kWh godišnje proračun daje 22 do 23 panela u kontinentalnoj Bosni (9,90 do 10,35 kWp) i 17 panela u Hercegovini (7,65 kWp). Takva potrošnja tipična je za kuće koje se griju i hlade električnom energijom. Kod ovih snaga posebno je važno unaprijed provjeriti odobrenu priključnu snagu objekta.

Uz pretpostavljeni prinos od 1.100 kWh/kWp jedan modul od 450 Wp daje oko 495 kWh godišnje, a uz 1.400 kWh/kWp oko 630 kWh. To su računske vrijednosti za pretpostavke korištene na ovoj stranici. Stvarna proizvodnja zavisi od lokacije, nagiba, orijentacije, sjenčenja i karakteristika konkretnog modula.

Uz planersku pretpostavku od 5 m² po kWp, na 30 m² kosog krova staje oko 5,85 kWp, odnosno približno 13 modula od 450 Wp. Na ravnom krovu, gdje se računa oko 8 m² po kWp zbog razmaka između redova, ista površina prima oko 3,6 kWp ili 8 modula. Konačan raspored zavisi od oblika krovne ravni i prepreka na njoj.

Nije. Za istu godišnju potrošnju od 5.500 kWh proračun sa pretpostavkama ove stranice daje 11 panela u kontinentalnoj Bosni i 9 panela u Hercegovini. Isti sistem od 4,95 kWp proizveo bi oko 5.445 kWh u kontinentalnom dijelu i oko 6.930 kWh u Hercegovini.

Kuće sa toplotnom pumpom u tehničkom pregledu imaju godišnju potrošnju oko 11.000 kWh, što daje 22 do 23 panela u kontinentalnoj Bosni i 17 panela u Hercegovini. Kod takvih sistema potrošnja je izrazito zimska, a proizvodnja ljetna, pa je obračunski model posebno važan. Prije odluke provjerite uslove priključenja i primjenjivi način obračuna.

Zavisi od toga kako se vrednuje višak predan mreži. Ako se višak vrednuje slabije od preuzete energije, svaki panel iznad stvarne potrebe donosi sve manju dodatnu korist. Zato se sistem najčešće dimenzionira prema godišnjoj potrošnji, a ne iznad nje.

Nisu. Mrežni sistem radi bez baterije, a mreža preuzima ulogu izravnanja između dana i noći. Tehnički pregled navodi da baterija rijetko postaje isplativa samo kroz uštedu na računu, dok je hibridni inverter opravdan prvenstveno tamo gdje su prekidi u napajanju česti.

Godišnji zbir proizvedene energije može biti jednak godišnjem zbiru potrošnje. To ipak ne znači nulti račun ni energetsku nezavisnost, jer se proizvodnja i potrošnja ne poklapaju u vremenu, a račun sadrži i komponente koje ne zavise od potrošene energije.

Krenite od zbira potrošnje u kWh za posljednjih 12 mjeseci, zatim uzmite procjenu specifičnog prinosa za tačnu adresu, nagib i orijentaciju iz alata PVGIS Evropske komisije. Podijelite ciljanu proizvodnju tim prinosom da dobijete snagu u kWp, pa snagu pretvorite u broj modula. Konačnu provjeru izvodljivosti radi projektant na osnovu snimka krova i uslova priključenja.

Izvori i metodologija

Proračuni na ovoj stranici izvedeni su po sljedećim pretpostavkama i ponovo provjereni računski.

Odstupanja koja smo ispravili ili označili

Šta namjerno nije objavljeno

Korišteni izvori: tehničko-ekonomska analiza dimenzioniranja krovnih fotonaponskih elektrana za domaćinstva u BiH (pozadinska analiza); PVGIS Evropske komisije za procjenu prinosa po lokaciji; objave Operatora za obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju o javnom pozivu iz 2026.; objavljene tarifne stavke FERK-a; propisi i tumačenja FERK-a, RERS-a i nadležnih distributera. Metodologiju i način ispravki opisujemo u izvorima i metodologiji i politici ispravki.

Povezani vodiči

PILAR

Kompletan vodič o solarnim panelima: tehnologije, proizvodnja, montaža i izbor.

VODIČ

Godišnja proizvodnja po modulu i po kWp, sa razlikama po regijama BiH.

VODIČ

Kako smjer i ugao krovne ravni utiču na godišnji prinos sistema.

CIJENE

Cijena po Wp, cijena kompletnih sistema i šta ulazi u ukupan trošak.

VODIČ

Komponente, postupak i očekivanja kod kompletne kućne elektrane.

ALAT

Početna procjena potrebne snage i broja modula prema vašoj potrošnji.

Napomena. Sadržaj ove stranice je informativne prirode i služi za početnu procjenu. Dimenzioniranje, projektovanje i izvođenje fotonaponskog sistema, kao i svi radovi na električnoj instalaciji i mjernom mjestu, poslovi su ovlaštenih stručnjaka i nadležnog distributera.