→

Koliko struje proizvodi solarni panel

Koliko električne energije proizvodi solarni panel u BiH?

Jedan solarni panel od 450 Wp u Bosni i Hercegovini proizvede približno 490 do 620 kWh električne energije godišnje. Donja granica odgovara sjeverozapadu zemlje, a gornja južnoj Hercegovini. U nastavku je objašnjeno odakle ta razlika dolazi, kako se proizvodnja računa i kako da procijenite prinos za svoj krov na osnovu simulacija koje smo pokrenuli za jedanaest lokacija u BiH.

OBJAVLJENO

Objavljeno 14. septembra 2026.

POSLJEDNJE AŽURIRANJE

Ažurirano 19. oktobra 2026.

AUTOR

Admir Salihović

Proizvodnja istog panela u BiH varira više od 25 % zavisno od lokacije i uslova na krovu.

Brzi odgovor

Ako vam treba samo broj, ovo su ključne vrijednosti iz naših PVGIS simulacija za jedanaest lokacija u BiH. Ostatak stranice objašnjava kako su dobijene i kada će vaš krov odstupati od njih.

490 – 620 kWh

Jedan panel od 450 Wp

godišnja proizvodnja, zavisno od grada

1.088 – 1.372

Specifični prinos (kWh/kWp)

od Bihaća do Trebinja

oko 26 %

Razlika sjever – jug

isti sistem, različita lokacija

5.440 – 6.860 kWh

Sistem od 5 kWp

godišnja proizvodnja po gradovima

Važno: ovo su simulacijske procjene za panel postavljen pod optimalnim nagibom i azimutom, bez sjenčenja. Stvarna proizvodnja na konkretnom krovu redovno odstupa naviše ili naniže zbog orijentacije, nagiba, sjenčenja i vremenskih prilika u pojedinoj godini.

Wp, kWp i kWh — tri pojma koja se najčešće miješaju

Najveći dio zabune oko proizvodnje solarnih panela potiče iz toga što se snaga i energija često koriste kao da znače isto. Ne znače. Snaga je trenutna sposobnost panela, a energija je ono što se stvarno proizvede tokom godine.

Snaga

Wp — vat vršne snage

Nazivna snaga panela izmjerena u standardnim test uslovima (1.000 W/m² zračenja, temperatura ćelije 25 °C, AM 1,5). Panel od 450 Wp daje 450 W samo u tim uslovima, koji se na krovu javljaju rijetko.

Snaga sistema

kWp — kilovat vršne snage

Zbir nazivnih snaga svih panela. Deset panela po 450 Wp čini sistem od 4,5 kWp. To je broj kojim se sistemi opisuju i prijavljuju.

Energija

kWh — kilovatčas

Količina stvarno proizvedene električne energije. To je jedinica koja stoji i na vašem računu za struju, pa je jedino sa njom moguće porediti proizvodnju i potrošnju.

kWh/kWp — ključni pokazatelj. Specifični godišnji prinos govori koliko kilovatčasova godišnje daje svaki instalirani kilovat vršne snage na konkretnoj lokaciji. Upravo taj broj razlikuje Trebinje od Bihaća i on je osnova svih proračuna na ovoj stranici.

Kako se računa godišnja proizvodnja

Proračun ima samo dva ulazna podatka: snagu panela i specifični prinos za lokaciju. Sve ostalo — zračenje, temperatura, gubici — već je sadržano u specifičnom prinosu.

Proračun u tri koraka: snaga panela, specifični godišnji prinos i rezultat u kilovatčasovima.

Godišnja proizvodnja (kWh) = snaga panela (kWp) × specifični prinos (kWh/kWp)

Primjer: jedan panel od 450 Wp u Sarajevu

Razlika od oko 113 kWh godišnje potiče isključivo od lokacije. Panel, nagib i gubici su u oba slučaja identični.

Šta stoji iza specifičnog prinosa

Specifični prinos se u stručnoj literaturi izvodi iz zračenja na ravan modula i koeficijenta performansi sistema, po obrascu E = zračenje na ravan modula × nazivna snaga × koeficijent performansi. Istraživanje koje koristimo kao pozadinski materijal navodi koeficijent performansi za domaće krovne sisteme u rasponu od 0,75 do 0,82. U PVGIS simulacijama taj dio je obuhvaćen zadanim gubicima sistema od 14 %, pa ga ne treba dodatno oduzimati.

Proizvodnja po gradovima u BiH

Tabela prikazuje specifični godišnji prinos iz naših PVGIS simulacija i godišnju proizvodnju jednog panela od 400, 450 i 500 Wp. Posljednja kolona daje raspon koji navodi istraživanje korišteno kao pozadinski materijal — on nije naš rezultat i prikazan je odvojeno radi poređenja.

Grad

PVGIS prinos (kWh/kWp)

400 Wp

450 Wp

500 Wp

Raspon iz pozadinskog istraživanja (kWh/kWp)

Trebinje

1.371,99

548,8 kWh

617,4 kWh

686,0 kWh

1.480 – 1.550

Mostar

1.350,16

540,1 kWh

607,6 kWh

675,1 kWh

1.420 – 1.500

Neum

1.342,25

536,9 kWh

604,0 kWh

671,1 kWh

—

Tomislavgrad

1.289,36

515,7 kWh

580,2 kWh

644,7 kWh

1.320 – 1.400

Bijeljina

1.174,61

469,8 kWh

528,6 kWh

587,3 kWh

1.200 – 1.280

Žepče

1.125,77

450,3 kWh

506,6 kWh

562,9 kWh

1.130 – 1.210

Tuzla

1.121,82

448,7 kWh

504,8 kWh

560,9 kWh

1.150 – 1.220

Sarajevo

1.120,52

448,2 kWh

504,2 kWh

560,3 kWh

1.100 – 1.200

Banja Luka

1.118,49

447,4 kWh

503,3 kWh

559,2 kWh

1.120 – 1.220

Zenica

1.113,95

445,6 kWh

501,3 kWh

557,0 kWh

1.100 – 1.180

Bihać

1.088,01

435,2 kWh

489,6 kWh

544,0 kWh

1.080 – 1.180

Neslaganje koje vrijedi navesti: za Hercegovinu su rasponi iz pozadinskog istraživanja osjetno viši od naših PVGIS rezultata — za Trebinje 1.480 do 1.550 naspram 1.372 kWh/kWp, za Mostar 1.420 do 1.500 naspram 1.350 kWh/kWp. Za centralnu i sjevernu BiH vrijednosti se poklapaju. Razliku nismo izravnavali. Na stranici koristimo PVGIS vrijednosti jer su dobijene simulacijom sa dokumentovanim pretpostavkama, koje su opisane u poglavlju o metodologiji.

Za Neum pozadinsko istraživanje ne navodi poseban raspon, pa je u toj koloni ostavljena crtica. Vrijednost iz PVGIS simulacije za Neum je dostupna jer smo simulaciju pokrenuli i za tu lokaciju.

Izračunajte prinos za svoj grad i snagu panela

Alat ispod koristi tačne vrijednosti specifičnog prinosa iz naših PVGIS simulacija. Promijenite grad, snagu panela i broj panela da biste vidjeli kako se mijenja godišnja proizvodnja.

Koliko proizvede jedan panel kod vas?

Odaberite grad i snagu panela. Račun koristi specifični godišnji prinos iz PVGIS simulacija opisanih niže, uz optimalni nagib i azimut te gubitke sistema od 14 %.

Grad

Snaga panela

Broj panela

Jedan panel godišnje

504

kWh

Ukupna snaga sistema

0,45

kWp

Ukupna proizvodnja godišnje

504

kWh

Rezultat je simulacijska procjena za optimalno postavljen panel bez sjenčenja. Stvarna proizvodnja zavisi od stvarnog nagiba i orijentacije krova, sjenčenja, kvaliteta ugradnje i vremenskih prilika u pojedinoj godini, pa odstupanja od nekoliko procenata naviše ili naniže nisu neuobičajena.

Alat množi snagu panela specifičnim prinosom za odabrani grad. Ne računa uštedu u novcu, ne uzima u obzir vašu potrošnju i ne zamjenjuje projektni proračun. Za detaljniju procjenu sa krovnom površinom i potrošnjom koristite kalkulator solarnih panela.

Zašto jug BiH proizvodi više od sjevera

Razlika nije posljedica kvaliteta opreme nego geografije. Južna Hercegovina ima mediteransku klimu, više vedrih dana i manje magle i niske oblačnosti tokom zime. Sjeverozapad i kotline centralne Bosne imaju izraženiju zimsku maglu i inverziju, što direktno smanjuje zimsku proizvodnju.

Konceptualni prikaz regionalnih razlika u solarnom potencijalu BiH.

Specifični godišnji prinos po gradovima (kWh/kWp)

PVGIS-SARAH2 + ERA5, period 2005–2020, optimalni nagib i azimut, gubici sistema 14 %

Trebinje1.372

Mostar1.350

Neum1.342

Tomislavgrad1.289

Bijeljina1.175

Žepče1.126

Tuzla1.122

Sarajevo1.121

Banja Luka1.118

Zenica1.114

Bihać1.088

Hercegovina i jugozapadCentralna, sjeverna i istočna BiH

Vrijednosti u grafikonu zaokružene su na cijeli kWh/kWp radi čitljivosti. Tačne vrijednosti sa dvije decimale nalaze se u tabeli ispod.

Tri grupe lokacija

Južna Hercegovina — Trebinje, Mostar, Neum: od 1.342 do 1.372 kWh/kWp. Najviši prinos u zemlji, uz najčvršću zimsku proizvodnju.
Jugozapadna visoravan — Tomislavgrad: 1.289 kWh/kWp. Visoko zračenje zbog nadmorske visine i vedrine, ali sa zimskim snijegom kao ograničenjem.
Centralna, sjeverna i istočna BiH — Sarajevo, Zenica, Tuzla, Banja Luka, Žepče, Bijeljina, Bihać: od 1.088 do 1.175 kWh/kWp. Međusobne razlike su male, uglavnom ispod 8 %.

Unutar jedne grupe razlika između gradova rijetko prelazi 5 do 8 %, pa je za većinu krovova u centralnoj i sjevernoj BiH realno računati sa oko 1.100 do 1.150 kWh/kWp.

Kako se proizvodnja raspoređuje kroz godinu

Godišnji broj ništa ne govori o tome kada energija dolazi. Mjesečni raspored je ono što odlučuje koliko ćete zaista pokriti vlastitom proizvodnjom, jer potrošnja u domaćinstvima u BiH raste upravo u mjesecima kada proizvodnja pada.

Mjesečna proizvodnja po 1 kWp: Sarajevo i Mostar

PVGIS-SARAH2 + ERA5, prosjek 2005–2020, kWh po kWp instalirane snage

Mostar — ukupno 1.350,2 kWh/kWpSarajevo — ukupno 1.120,5 kWh/kWp

Grad	Jan	Feb	Mar	Apr	Maj	Jun	Jul	Avg	Sep	Okt	Nov	Dec	Godišnje
Mostar	78,6	78,2	111,2	123,1	132,5	138,1	151,4	148,3	126,3	109,9	76,4	76,2	1.350,2
Sarajevo	55,6	62,2	87,5	105,1	112,1	121,2	133,9	132,4	105,3	92,0	64,6	48,7	1.120,5

Zbir mjesečnih vrijednosti jednak je godišnjem iznosu iz PVGIS simulacije: Sarajevo 1.120,6 i Mostar 1.350,2 kWh/kWp (razlika od 0,1 potiče iz zaokruživanja mjesečnih vrijednosti na jednu decimalu).

U Sarajevu najjači mjesec (juli, 133,9 kWh/kWp) daje oko 2,7 puta više od najslabijeg (decembar, 48,7 kWh/kWp).
U Mostaru je ista razlika blaža — juli 151,4 naspram decembra 76,2 kWh/kWp, odnosno oko 2,0 puta.
Četiri ljetna mjeseca, od maja do avgusta, daju oko 44 % godišnje proizvodnje u Sarajevu.
Mostar u decembru proizvodi više nego Sarajevo — 76,2 naspram 48,7 kWh/kWp, što je razlika od oko 56 %.

Zima: kada proizvodnja najviše pada

Novembar, decembar i januar su mjeseci u kojima solarni sistem daje najmanje, a domaćinstvo troši najviše. Ta neusaglašenost je glavni razlog zašto se godišnja proizvodnja ne može izjednačiti sa godišnjom uštedom.

Zimi je dan kratak, sunce nisko, a snijeg na panelima potpuno zaustavlja proizvodnju dok se ne otopi ili sklizne.

Šta pokazuju brojevi

Zašto zimi pada

Dan je kraći, pa je ukupno vrijeme osunčanosti znatno manje.
Sunce je nisko, zrak prelazi duži put kroz atmosferu i zračenje je slabije.
Magla i niska oblačnost u kotlinama centralne i sjeverne Bosne traju danima.
Snijeg na panelima zaustavlja proizvodnju dok ne sklizne ili se ne otopi.
Okolni objekti i drveće bacaju duže sjene nego ljeti, pa se sjenčenje javlja i tamo gdje ga ljeti nema.

Jedina korist od zime je niža temperatura. Paneli rade efikasnije na hladnoći, pa vedar i hladan zimski dan daje bolji trenutni učinak nego što bi dao isti nivo zračenja ljeti. To, međutim, ni blizu ne nadoknađuje kratak dan i nisko sunce.

Mjesečna proizvodnja za Sarajevo, Banju Luku i Mostar, uticaj snijega i zimsko planiranje obrađeni su u vodiču o solarnim panelima zimi.

Gubici sistema i koeficijent performansi

Između zračenja koje padne na panel i energije koja stigne do bojlera ili frižidera stoji niz gubitaka. Zbirno se izražavaju koeficijentom performansi, koji za dobro izvedene krovne sisteme obično iznosi od 0,75 do 0,85. Naše PVGIS simulacije koriste zadanih 14 % ukupnih gubitaka sistema.

Izvor gubitka

Tipičan udio

Može li se smanjiti

Temperatura modula ljeti

4 – 8 %

Djelimično — provjetravanjem iza modula

Gubici u invertoru

2 – 4 %

Izborom kvalitetnog uređaja

Neusklađenost modula u nizu

1 – 3 %

Pravilnim projektovanjem niza

Prašina, polen i prljavština

1 – 4 %

Da — povremenim čišćenjem

Gubici u kablovima

1 – 2 %

Pravilnim dimenzionisanjem

Sjenčenje

0 – 20 % i više

Izborom pozicije i rasporeda modula

Udjeli u tabeli su tipični rasponi iz stručne prakse, a ne izmjerene vrijednosti za konkretan sistem. Sjenčenje je jedini gubitak koji nema gornju granicu — na loše odabranoj poziciji može pojesti i više od petine godišnje proizvodnje.

Istraživanje korišteno kao pozadinski materijal za domaće krovne sisteme navodi koeficijent performansi od 0,75 do 0,82 na godišnjem nivou, uz više vrijednosti ljeti nego zimi. To se poklapa sa pretpostavkom od 14 % gubitaka koju koristi PVGIS.

Orijentacija, nagib i sjenčenje

Svi brojevi na ovoj stranici vrijede za panel postavljen pod optimalnim uglom i okrenut prema jugu. Vaš krov vjerovatno nije takav, pa je korisno znati koliko se gubi odstupanjem.

Isti krovni niz pri različitom osvjetljenju — sjena grane i direktno sunce daju potpuno različit učinak.

Nagib

Za lokacije u BiH PVGIS je kao optimalni nagib izračunao od 34 do 37 stepeni, zavisno od grada. Većina kosih krovova u zemlji je u rasponu od 25 do 40 stepeni, što znači da je najveći broj krovova već blizu optimuma. Odstupanje od pet do deset stepeni tipično košta svega nekoliko procenata godišnje proizvodnje.

Orijentacija

Jug — najveći godišnji prinos i osnova svih vrijednosti na ovoj stranici.
Jugoistok i jugozapad — blagi gubitak u odnosu na jug, uz pomak proizvodnje prema jutru odnosno popodnevu.
Istok i zapad — osjetno manji godišnji prinos, ali ravnomjerniji raspored kroz dan, što nekim domaćinstvima bolje odgovara.
Sjever — za krovne sisteme se ne razmatra.

Sjenčenje

Sjenčenje je jedini faktor koji može poništiti sve ostalo. Dimnjak, susjedna kuća ili drvo koje ljeti ne smeta može zimi, kada je sunce nisko, bacati sjenu preko dijela niza veći dio dana. Kod klasičnog niza sjena na jednom modulu povlači za sobom i ostale module u tom nizu, pa gubitak nije srazmjeran zasjenjenoj površini.

Procjenu sjenčenja za konkretan krov radi projektant na terenu. PVGIS je u našim simulacijama uzeo u obzir samo sjenčenje od okolnog terena izračunato iz digitalnog modela visina, a ne od objekata i vegetacije u neposrednoj blizini.

Primjer: sistem od 5 kWp

Sistem od 5 kWp koristimo samo kao računski primjer jer je to veličina koja se u BiH često spominje za porodičnu kuću. To nije preporuka niti univerzalno ispravna veličina — odgovarajuća snaga zavisi od vaše potrošnje, raspoložive krovne površine i uslova priključenja.

Sistem od oko 5 kWp na porodičnoj kući — red veličine je desetak do dvanaest modula.

Godišnja proizvodnja sistema od 5 kWp

Izračunato kao specifični prinos iz PVGIS simulacije pomnožen sa 5 kWp

Trebinje

6.860

kWh godišnje

Mostar

6.751

kWh godišnje

Sarajevo

5.603

kWh godišnje

Bihać

5.440

kWh godišnje

Trebinje6.860

Mostar6.751

Sarajevo5.603

Bihać5.440

Razlika između Bihaća i Trebinja iznosi oko 1.420 kWh godišnje, odnosno približno 26 % više proizvodnje na jugu uz identičnu instaliranu snagu. Vrijednosti su zaokružene na cijeli kWh i vrijede za optimalni nagib i azimut uz gubitke sistema od 14 %.

Koliko panela čini 5 kWp

Moderni moduli od 450 Wp imaju površinu od oko 2 m² po komadu, pa je za jedanaest do dvanaest modula potrebno oko 22 do 24 m² neometane krovne površine, uz razmak od ivica krova i prepreka.

Isti sistem od 5 kWp proizvede oko 5.440 kWh godišnje u Bihaću i oko 6.860 kWh u Trebinju. Prije nego što uporedite te brojeve sa svojim računom za struju, pročitajte poglavlje o razlici između proizvodnje i vlastite potrošnje — proizvedeni kilovatčas i ušteđeni kilovatčas nisu isto.

Šta pokazuje jedna domaća instalacija

Istraživanje korišteno kao pozadinski materijal za ovu stranicu opisuje krovnu elektranu na objektu Elektroprivrede HZ HB u Tomislavgradu. Navodimo je odvojeno od naših simulacija i isključivo onako kako je u tom izvoru prikazana — mi te vrijednosti nismo nezavisno provjerili niti izmjerili.

Godina dana sa solarnom elektranom: stvarni rezultati →

Prema pozadinskom istraživanju

Veličina i oprema

Krovna elektrana snage oko 50 kWp, sa modulima proizvođača Eurener nazivne snage oko 300 Wp i invertorima Fronius.

Prema pozadinskom istraživanju

Godišnji prinos

Specifični godišnji prinos naveden je kao preko 1.300 kWh/kWp, što je u rangu naše PVGIS vrijednosti za Tomislavgrad od 1.289 kWh/kWp.

Prema pozadinskom istraživanju

Koeficijent performansi

Oko 80 do 85 % u julu i 75 do 80 % na godišnjem nivou, uz januarski minimum povezan sa snježnim pokrivačem.

Ovaj primjer je vrijedan jer potvrđuje red veličine koji daju simulacije, ali se radi o velikom poslovnom krovu, a ne o porodičnoj kući. Nazivna snaga modula od oko 300 Wp odgovara starijoj generaciji — današnji moduli za krovne sisteme obično imaju od 400 do 500 Wp po istoj približnoj površini.

Metodologija: kako su dobijeni brojevi

Sve vrijednosti označene kao PVGIS prinos na ovoj stranici dobijene su pokretanjem simulacija u sistemu PVGIS Evropske komisije dana 19. oktobra 2026. Ispod su navedene sve korištene pretpostavke, da biste rezultat mogli ponoviti ili provjeriti.

Baza zračenja: PVGIS-SARAH2 za solarno zračenje, ERA5 za temperaturu i brzinu vjetra.
Period: višegodišnji prosjek 2005 – 2020.
Verzija servisa: PVGIS v5.2.
Tehnologija modula: kristalni silicij.
Instalirana snaga u simulaciji: 1 kWp, radi dobijanja specifičnog prinosa.
Gubici sistema: 14 %, zadana vrijednost servisa.
Način montaže: ugrađeno u objekat, što odgovara panelima položenim uz krovnu ravan.
Nagib i azimut: optimizovani od strane servisa za svaku lokaciju posebno.
Horizont: uračunat iz digitalnog modela visina terena.

Lokacija

Nadm. visina (m)

Nagib (°)

Azimut (°)

Zračenje na ravan modula (kWh/m²)

Prinos (kWh/kWp)

Trebinje

280

1.819,93

1.371,99

Mostar

−2

1.794,06

1.350,16

Neum

+12

1.807,15

1.342,25

Tomislavgrad

908

−7

1.673,58

1.289,36

Bijeljina

−1

1.580,59

1.174,61

Žepče

234

−4

1.497,73

1.125,77

Tuzla

228

−4

1.502,67

1.121,82

Sarajevo

536

−5

1.472,44

1.120,52

Banja Luka

168

−5

1.494,12

1.118,49

Zenica

316

−1

1.480,11

1.113,95

Bihać

223

−6

1.441,50

1.088,01

Azimut 0° označava tačan jug; negativne vrijednosti znače otklon prema istoku, pozitivne prema zapadu. Vrijednosti u koloni zračenja odnose se na godišnju sumu na ravan modula pod navedenim nagibom.

Granice ovih brojeva. Riječ je o simulaciji, ne o mjerenju. Vrijednosti vrijede za tačku na karti, a ne za vaš krov; ne uključuju sjenčenje od zgrada i drveća; i predstavljaju višegodišnji prosjek, pa pojedinačna godina može biti osjetno bolja ili lošija. Za obavezujuću procjenu potrebno je mjerenje i projekat na terenu.

Proizvedeni kilovatčas nije isto što i ušteđeni

Ovo je mjesto gdje se najviše griješi u računicama. Solarni sistem proizvodi danju, a domaćinstva najviše troše ujutro i uveče. Dio proizvodnje zato nastaje u trenucima kada ga u kući nema ko potrošiti.

Pojam

Ukupna proizvodnja

Sva energija koju paneli proizvedu tokom godine. To je broj koji daju simulacije i tabele na ovoj stranici.

Pojam

Vlastita potrošnja

Dio proizvodnje koji domaćinstvo potroši u trenutku nastanka. Zavisi od navika ukućana, grijanja vode i toga ima li nekoga kod kuće preko dana.

Pojam

Višak

Dio proizvodnje koji u trenutku nastanka nema potrošača u kući. Šta se s njim događa zavisi od ugovora i važećih propisa za vašu distributivnu oblast.

Zbog toga se ukupna godišnja proizvodnja ne smije jednostavno pomnožiti sa cijenom kilovatčasa da bi se dobila godišnja ušteda. Takav račun redovno daje previsok rezultat.

Uslovi pod kojima se višak obračunava nisu isti u cijeloj zemlji niti su trajno nepromjenjivi. Prije ulaganja provjerite važeće uslove kod svog distributera i u propisima koji važe za vašu distributivnu oblast. Na ovoj stranici namjerno ne navodimo procente uštede, period povrata ni modele obračuna viška.

Šest grešaka u procjeni proizvodnje

Većina razočaranja nakon ugradnje ne potiče od opreme nego od pogrešne početne računice.

Greška 1

Nazivna snaga se tretira kao stvarna

Panel od 450 W daje 450 W samo u laboratorijskim uslovima. Na krovu je trenutna snaga veći dio vremena znatno niža, a godišnja proizvodnja se računa preko specifičnog prinosa, ne množenjem snage sa brojem sunčanih sati.

Greška 2

Koristi se prosjek za cijelu BiH

Razlika između Bihaća i Trebinja je oko 26 %. Jedan prosjek za cijelu zemlju daje pogrešan rezultat i na sjeveru i na jugu.

Greška 3

Gleda se samo godišnji zbir

Godišnji broj skriva činjenicu da decembar daje dva do tri puta manje od jula, baš kada je potrošnja najveća.

Greška 4

Zanemaruje se sjenčenje

Dimnjak ili drvo koje ljeti ne smeta može zimi zasjeniti dio niza veći dio dana. To je jedini faktor koji može obezvrijediti inače dobar sistem.

Greška 5

Proizvodnja se izjednačava sa uštedom

Dio proizvodnje nastaje kada ga u kući nema ko potrošiti. Množenje ukupne proizvodnje sa cijenom struje daje previsok rezultat.

Greška 6

Vjeruje se u jedan broj do decimale

Svaka procjena proizvodnje je raspon, a ne tačan iznos. Pojedinačna godina može odstupiti od višegodišnjeg prosjeka u oba smjera.

Želite procjenu za svoj krov?

Kalkulator solarnih panela uzima u obzir vašu lokaciju, raspoloživu krovnu površinu i potrošnju, pa daje procjenu prilagođeniju vašem slučaju od opštih tabela na ovoj stranici.

Česta pitanja

Koliko kilovatčasova godišnje proizvede solarni panel od 450 W u BiH?

Prema našim PVGIS simulacijama, od približno 490 kWh u Bihaću do približno 620 kWh u Trebinju. U Sarajevu je to oko 504 kWh, a u Mostaru oko 608 kWh godišnje, uz optimalni nagib i orijentaciju i bez sjenčenja.

Koliko proizvede panel od 400 W, a koliko od 500 W?

Proizvodnja je srazmjerna nazivnoj snazi. Panel od 400 Wp u Sarajevu daje oko 448 kWh, a panel od 500 Wp oko 560 kWh godišnje. U Trebinju su isti paneli na oko 549 odnosno 686 kWh.

Zašto se navodi raspon umjesto jednog broja?

Jer jedan broj ne postoji. Proizvodnja zavisi od lokacije, nagiba, orijentacije, sjenčenja i vremenskih prilika u konkretnoj godini. Svaka ozbiljna procjena je raspon, a simulacija daje višegodišnji prosjek, ne garanciju za pojedinačnu godinu.

Koliko električne energije proizvede sistem od 5 kWp?

Od oko 5.440 kWh godišnje u Bihaću do oko 6.860 kWh u Trebinju. U Sarajevu je to oko 5.603 kWh, a u Mostaru oko 6.751 kWh.

Koliko panela je potrebno za 5 kWp?

Jedanaest panela od 450 Wp daje 4,95 kWp, dvanaest daje 5,4 kWp. Sa panelima od 500 Wp dovoljno je deset komada. Za toliko modula potrebno je oko 22 do 24 m² neometane krovne površine.

Koliko paneli proizvode zimi?

Novembar, decembar i januar zajedno daju oko 15 % godišnje proizvodnje u Sarajevu i oko 17 % u Mostaru. U Sarajevu je decembar najslabiji mjesec sa 48,7 kWh/kWp, naspram 133,9 kWh/kWp u julu.

Proizvode li paneli kada je oblačno?

Da, ali znatno manje. Paneli koriste i difuzno zračenje, pa pod oblačnim nebom i dalje daju dio snage. Gusta zimska magla u kotlinama centralne i sjeverne Bosne međutim spušta proizvodnju na vrlo nizak nivo.

Šta se dešava kada padne snijeg?

Dok snježni pokrivač prekriva module, proizvodnja praktično prestaje. Na kosim krovovima snijeg obično sklizne sam, brže sa većim nagibom i glatkom površinom stakla. Ne pokušavajte ručno čistiti module na krovu — to je rad na visini i posao za stručno lice.

Koliko se gubi ako krov nije okrenut prema jugu?

Jugoistok i jugozapad donose blag gubitak u odnosu na jug. Istok i zapad daju osjetno manji godišnji prinos, ali ravnomjerniji raspored kroz dan. Tačan gubitak za konkretan krov računa projektant jer zavisi i od nagiba i od sjenčenja.

Šta znači oznaka kWh/kWp?

To je specifični godišnji prinos — broj kilovatčasova koje godišnje daje svaki instalirani kilovat vršne snage na konkretnoj lokaciji. Množenjem te vrijednosti sa snagom sistema u kWp dobija se godišnja proizvodnja u kWh.

Smanjuje li se proizvodnja panela s godinama?

Da, postepeno. Proizvođači garantuju zadržani učinak po tabeli degradacije. Na primjer, za Trina Vertex S+ seriju deklarisana je degradacija od 1 % u prvoj godini i 0,4 % godišnje nakon toga, uz zadržanih 87,4 % nazivne snage u dvadeset petoj godini. Starija Vertex S serija deklariše 2 % u prvoj godini i 0,55 % godišnje, uz 84,8 % u dvadeset petoj godini.

Mogu li godišnju proizvodnju pomnožiti sa cijenom struje da dobijem uštedu?

Ne, takav račun redovno daje previsok rezultat. Dio proizvodnje nastaje danju kada ga u kući nema ko potrošiti, a uslovi obračuna viška nisu isti u cijeloj zemlji. Provjerite važeće uslove kod svog distributera.

Izvori i šta namjerno nije objavljeno

Brojevi na ovoj stranici potiču iz dva različita izvora i svuda su odvojeno označeni — naše simulacije i pozadinsko istraživanje.

PVGIS — Photovoltaic Geographical Information System

Servis Zajedničkog istraživačkog centra Evropske komisije. Sve vrijednosti označene kao PVGIS prinos dobijene su pokretanjem simulacija u ovom servisu 19. oktobra 2026, sa pretpostavkama navedenim u poglavlju o metodologiji.

PVGIS — dokumentacija i baze podataka

Opis baza PVGIS-SARAH2 i ERA5, načina proračuna i granica tačnosti servisa, na stranicama Evropske komisije.

Interno istraživačko gradivo o proizvodnji FN sistema u BiH

Dokument korišten kao pozadinski materijal. Iz njega potiču rasponi u posljednjoj koloni tabele gradova, rasponi koeficijenta performansi i prikaz instalacije u Tomislavgradu. Dokument nema javno dostupnu poveznicu, pa ga ne navodimo kao vanjski izvor koji čitalac može samostalno provjeriti.

Šta namjerno nije objavljeno

Procenti uštede na računu za struju i periodi povrata ulaganja — zavise od cijene opreme, tarife i navika potrošnje, a svaka opšta brojka bila bi obmanjujuća.
Modeli obračuna viška proizvodnje i pragovi snage — nisu isti u cijeloj zemlji i mijenjaju se, pa upućujemo na provjeru kod distributera.
Mjerene vrijednosti sa konkretnih domaćih instalacija — osim prikaza iz Tomislavgrada, koji je jasno označen kao navod iz pozadinskog istraživanja, a ne kao naše mjerenje.
Rangiranje proizvođača panela i preporuke konkretnih modela.
Preračun ukupne godišnje proizvodnje u novčanu uštedu pomoću jedne tarife.

Vrijednosti iz pozadinskog istraživanja i vrijednosti iz PVGIS simulacija nisu međusobno usaglašavane. Gdje se razlikuju, razlika je navedena, a ne izravnata.