Skip to content
Početna
→
Solarni paneli
→
Solarni paneli zimi
SOLARI BiH · SOLARNI PANELI

Solarni paneli zimi u BiH: proizvodnja, snijeg i grijanje

Koliko proizvodnja pada u decembru, januaru i februaru, kako na nju utječu snijeg i sjene te šta to znači za zimsku potrošnju i grijanje.
AUTOR
Admir Salihović
OBJAVLJENO
25.10.2026.
PODACI
PVGIS 5.3, SARAH3
Solarni paneli zimi: fotonaponski moduli na kosom krovu kuće pod snijegom i oblačnim zimskim nebom
Solarni paneli zimi na kosom krovu kuće. Ilustrativni prikaz, nije fotografija konkretne elektrane.

Solarni paneli rade i zimi, ali raspoloživa energija zavisi od trajanja dana, sunčevog zračenja, oblaka, snijega i sjenčenja. Hladnija ćelija može povoljno uticati na učinak pri istom zračenju, ali ne nadoknađuje manjak zimskog sunca.

Ovaj vodić je dio šireg pregleda Solarni paneli i bavi se samo zimskim dijelom priče: koliko energije stvarno dolazi u tri najslabija mjeseca, šta se mijenja kada padne snijeg i kako to planirati. Opšti proračun godišnje proizvodnje obrađen je u vodiču koliko struje proizvodi solarni panel.

Koliko solarni paneli proizvode zimi u BiH?

UKRATKO
Za referentni sistem od 10 kWp prema jugu i pod nagibom 35°, decembar, januar i februar zajedno daju približno 1.913 kWh u Sarajevu, 1.753 kWh u Banjoj Luci i 2.416 kWh u Mostaru. To je oko 15,9 %, 14,9 % i 17,2 % godišnje proizvodnje istog sistema na toj lokaciji.

Zimu u ovom vodiču definiramo kao decembar, januar i februar. Ta tri mjeseca nose najmanji dio godišnje energije, a istovremeno je potrošnja u kući obično najveća.

Razlika među lokacijama zimi je veća nego na godišnjem nivou. Mostar u ovom modelu daje oko 17 % više energije od Sarajeva kroz cijelu godinu, a kroz zimska tri mjeseca oko 26 % više. Sarajevo i Banja Luka na godišnjem nivou su blizu jedno drugom, dok zimi Sarajevo ima nešto više.

Koliki dio godišnje proizvodnje dolazi zimi?

Zima u ovom poređenju obuhvata decembar, januar i februar.

Sarajevo

Zimska proizvodnja
1.912,87 kWh
Godišnja proizvodnja
12.009,49 kWh
Zimski udio
približno 15,9 %

Zima — 15,9 %Ostalih devet mjeseci — 84,1 %

Banja Luka

Zimska proizvodnja
1.752,78 kWh
Godišnja proizvodnja
11.798,09 kWh
Zimski udio
približno 14,9 %

Zima — 14,9 %Ostalih devet mjeseci — 85,1 %

Mostar

Zimska proizvodnja
2.416,43 kWh
Godišnja proizvodnja
14.085,02 kWh
Zimski udio
približno 17,2 %

Zima — 17,2 %Ostalih devet mjeseci — 82,8 %

Zimski udio nije procenat smanjenja snage panela. Pokazuje koliko energije u ovom modelu dolazi tokom tri zimska mjeseca. Vrijednosti važe za referentne tačke i postavke opisane u Izvorima i metodologiji i nisu raspon koji važi za svaki objekat u BiH.

Zimski udio nije mjera pada snage panela. Panel u decembru nema manju nazivnu snagu nego u julu. Manje je raspoloživog zračenja, pa je i energija manja. Udio od oko 15 % takođe ne znači da sistem radi „na četvrtini kapaciteta“ — riječ je o količini energije u tri mjeseca, a ne o trajnom stanju opreme.

Tri grada su referentne tačke pod istim modelskim postavkama. Nisu raspon koji važi za svaki objekat u BiH: nadmorska visina, okolni reljef, orijentacija krova i lokalne sjene mogu dati drugačiji rezultat i unutar istog grada.

Mjesečna proizvodnja kroz godinu

Mjesečni prikaz pokazuje ono što godišnji zbir sakriva: najslabiji mjesec na svim trima lokacijama je decembar, a najjači juli. U Sarajevu je razlika između njih više od dvostruke.

Kako se proizvodnja mijenja tokom godine?

Referentni sistem od 10 kWp: Sarajevo, Banja Luka i Mostar.

03006009001.2001.5001.800kWh mjesečnoJanuar: 637,57 kWh638Februar: 727,36 kWh727Mart: 998,61 kWh999April: 1.100,93 kWh1.101Maj: 1.193,57 kWh1.194Juni: 1.281,44 kWh1.281Juli: 1.421,89 kWh1.422August: 1.380,58 kWh1.381Septembar: 1.111,55 kWh1.112Oktobar: 968,08 kWh968Novembar: 639,97 kWh640Decembar: 547,94 kWh548JanzimaFebzimaMarAprMajJunJulAvgSepOktNovDeczima
Mjesečna proizvodnjaZima — decembar, januar i februar
Mjesečna proizvodnja u kWh za referentni sistem od 10 kWp
MjesecSarajevoBanja LukaMostar
Januar (zima)637,57589,42807,99
Februar (zima)727,36652,28864,16
Mart998,61995,591.189,28
April1.100,931.138,911.278,11
Maj1.193,571.227,841.380,38
Juni1.281,441.308,871.451,35
Juli1.421,891.421,611.598,71
August1.380,581.350,071.544,53
Septembar1.111,551.093,461.320,75
Oktobar968,08924,011.140,79
Novembar639,97584,95764,69
Decembar (zima)547,94511,08744,28
Zima (dec + jan + feb)1.912,871.752,782.416,43
Godišnje12.009,4911.798,0914.085,02

PVGIS 5.3, SARAH3, 2005–2023; jug, nagib 35°, uneseni sistemski gubici 14 %, slobodno provjetravani moduli. Višegodišnja procjena, ne prognoza za konkretnu godinu. Postavke i koordinate opisane su u Izvorima i metodologiji. Vrijednosti su rezultat modela, a ne mjerenja stvarnih elektrana.

kWp, kWh mjesečno i prosječna dnevna proizvodnja

Tri broja koja se najčešće miješaju:

SNAGA

kWp

Nazivna vršna snaga panela u standardnim ispitnim uslovima. Opisuje opremu, ne proizvodnju. Referentni sistem u ovom vodiču ima 10 kWp.

ENERGIJA

kWh mjesečno

Koliko energije sistem u modelu proizvede kroz jedan mjesec. To je vrijednost iz tabele iznad i zbraja se u godišnji iznos.

PROSJEK

kWh dnevno

Mjesečna energija podijeljena brojem dana u mjesecu. Koristan red veličine, ali nije ono što ćete dobiti svaki dan.

Za Sarajevo decembar u modelu daje 547,94 kWh, što podijeljeno s 31 danom iznosi oko 17,7 kWh dnevno. U Mostaru je to oko 24,0 kWh, a u Banjoj Luci oko 16,5 kWh. U julu je sarajevski prosjek oko 45,9 kWh dnevno.

Prosjek nije garancija za pojedini dan. Unutar istog decembra ima vedrih dana iznad prosjeka i nizova oblačnih dana znatno ispod njega. Višegodišnji model daje očekivanu vrijednost, ne najmanju moguću.

Zašto zimi proizvodnja opada?

Zimski pad ima više uzroka, i važno ih je razdvojiti. Tri se tiču količine svjetlosti koja uopšte dođe do panela, a jedan temperature ćelije, koja djeluje u suprotnom smjeru.

Četiri uticaja na zimsku proizvodnju

Kraći dan i niže Sunce

Manje raspoloživog dnevnog zračenja ograničava ukupnu proizvedenu energiju.

Oblaci i magla

Paneli mogu koristiti i difuzno svjetlo, ali raspoloživa energija zavisi od vremenskih prilika.

Snijeg i lokalne sjene

Prekrivanje i zasjenjenje mogu snažno smanjiti proizvodnju. Uticaj zavisi od pokrivenosti i izvedbe sistema.

Niža temperatura ćelije

Pri istom sunčevom zračenju hladnija ćelija može dati bolji učinak. To ne nadoknađuje automatski kraći zimski dan.

Skice su konceptualne i ne predstavljaju geometrijski proračun ni mjerene vrijednosti gubitaka.

Svjetlost i temperatura nisu isto

Hladna ćelija ima viši napon i pri istom zračenju daje bolji trenutni učinak. Zato vedar i hladan zimski dan može dati iznenađujuće dobru trenutnu snagu. Ali trenutna snaga nije energija: dan je kratak, Sunce nisko, zrak gušći duž putanje zraka, pa je ukupna dnevna energija ipak mala.

Magla i niska oblačnost u kotlinama i riječnim dolinama dodatno povećavaju udio difuznog zračenja. Paneli difuzno svjetlo koriste, ali ga je manje po jedinici površine od direktnog sunčevog snopa.

Šta se dešava kada panel prekrije snijeg?

Snijeg koji prekrije aktivnu površinu modula snažno smanjuje ili privremeno zaustavlja proizvodnju, i to traje dok se ne otopi ili ne sklizne. Koliko je uticaj velik zavisi od dvije stvari: koliki je dio površine prekriven i kako je sistem izveden.

Pokrivenost

Djelimično prekriven modul ne daje proporcionalno manje. Zasjenjen dio može ograničiti struju cijelog niza, zavisno od toga kako su moduli povezani i gdje su presjeci u nizu.

Izvedba sistema

Raspodjela modula po nizovima, broj MPPT ulaza i prisustvo optimizatora ili mikroinvertera mijenjaju kako se djelimična pokrivenost odražava na ukupnu proizvodnju. To je pitanje projekta, ne naknadne korekcije.

Šta ne raditi

Uklanjanje snijega i leda s krova nosi stvaran rizik od pada, kao i rizik od trajnog oštećenja modula i prodora vode.

  • Ne penjite se na zaleđen krov i ne hodajte po modulima.
  • Ne stružite led i ne koristite tvrde alate po staklu.
  • Ne polijevajte module vrućom vodom — nagla temperaturna razlika može oštetiti staklo.

Postupak održavanja treba pratiti dokumentaciju proizvođača modula i konstrukcije i dogovor s izvođačem. Američki Department of Energy u svojim smjernicama za zimske uslove takođe naglašava planiranje otpornosti sistema unaprijed, umjesto improviziranih intervencija po snijegu i ledu (DOE — zimski uslovi).

Modelski podaci ne uključuju snijeg na modulima. PVGIS proračun u ovom vodiču ne modelira izričito snježni pokrivač na modulima ni lokalno djelimično sjenčenje. U zimi s dugim snježnim periodima stvarna proizvodnja može biti niža od prikazane.

Pomaže li veći nagib?

Nagib mijenja dvije stvari: koliko zimskog zračenja padne na ravan modula i kako se snijeg zadržava na površini. Strmija ravan zimi prima više zračenja jer je Sunce nisko, a snijeg lakše sklizne. Istovremeno, ista strmija ravan ljeti prima manje.

ZIMI

Više zimskog zračenja

Pri niskom Suncu strmija ravan je bliže pravom uglu na upadni snop, pa prima više direktnog zračenja.

SNIJEG

Manje zadržavanja

Na strmijoj površini snijeg se teže zadržava. To pomaže, ali ne garantuje da će modul ostati čist.

LJETI

Manji ljetni prinos

Ista strmija ravan ljeti prima manje zračenja, pa se godišnji zbir može smanjiti.

Ne postoji jedan optimalan ugao za cijelu BiH. Povoljan nagib zavisi od lokacije, oblika i nosivosti krova, orijentacije, sjena i od toga da li se optimizira godišnji zbir ili zimski dio. Svaka promjena konstrukcije — podizanje modula, promjena ugla ili dodavanje podkonstrukcije — mora proći kroz procjenu krova te opterećenja od snijega i vjetra, i rješava se projektom, a ne pretpostavkom.

Kako smjer i ugao krovne ravni oblikuju godišnji učinak, detaljno je obrađeno u vodiču orijentacija i nagib solarnih panela.

Mogu li solarni paneli pokriti grijanje zimi?

Ovdje se najviše greši, jer se miješaju dvije različite tvrdnje. Godišnji energetski zbir kaže da sistem kroz godinu proizvede približno onoliko kWh koliko objekat potroši. Istovremeno pokrivanje potrošnje znači da energija postoji upravo u satu kada je potrebna. To dvoje nije isto, a zimi se razilazi najviše.

Mjesečni bilans ne pokazuje kada imate dovoljno energije

Ilustrativni decembarski primjer za Sarajevo.

MODELIRANA PROIZVODNJA

547,94 kWh

PVGIS referentni sistem od 10 kWp iz ovog vodiča.

PRETPOSTAVLJENA POTROŠNJA

900 kWh

Primjer domaćinstva; nije izmjerena potrošnja niti prosjek za BiH.

RAZLIKA POTROŠNJE I PROIZVODNJE

352,06 kWh

900 − 547,94 = 352,06 kWh

Ova razlika nije automatski količina energije preuzeta iz mreže niti stavka računa. Dio proizvodnje može nastati kada nema dovoljno potrošnje, dok se energija iz mreže koristi u drugim satima.

  • Za procjenu vlastite potrošnje potreban je vremenski raspored proizvodnje i potrošnje.
  • Baterija može premjestiti dio raspoložive energije, ali ne stvara energiju koja nedostaje.

Šta tražiti ako grijete toplotnom pumpom

Toplotna pumpa se ne može svesti na jedan broj. Za ozbiljnu procjenu trebaju podaci o stvarnoj električnoj potrošnji, a ne o toplotnoj snazi uređaja:

  • Električna potrošnja u kWh po mjesecu, mjerena ili proračunata za vaš objekat.
  • Vanjske temperature na kojima pumpa radi i kako joj učinak pada na niskim temperaturama.
  • Režim rada: temperatura polaza, noćno sniženje, grijanje sanitarne vode.
  • Pomoćni električni grijači i kada se uključuju.
  • Raspored potrošnje kroz dan, jer solarna proizvodnja postoji samo danju.

Toplotna snaga nije električna potrošnja. Pumpa od, primjera radi, 8 kW toplotne snage ne troši 8 kW električne energije; odnos zavisi od učinka pri datim temperaturama i mijenja se kroz zimu. Električno grijanje i grijanje sanitarne vode uvijek idu u zaseban proračun, a ne u procjenu „prosječnog domaćinstva“.

Šta se dešava s energijom koju ne potrošite u trenutku proizvodnje i kako se to obračunava, objašnjeno je u vodiču o neto mjerenju i neto obračunu.

Rješava li baterija zimski manjak?

UKRATKO
Baterija premješta raspoloživu energiju kroz vrijeme, u granicama svog kapaciteta i snage. Ona ne stvara energiju i nije automatsko rješenje za sezonski manjak.

Ako sistem u decembru proizvede manje nego što objekat potroši, baterija taj manjak ne može popuniti. Ona može prebaciti višak s podneva na veče, što je korisno, ali ne mijenja mjesečni bilans.

Šta baterija rješava

Pomjeranje energije unutar dana: proizvodnja u podnevnim satima, potrošnja ujutro i uveče. Zimi je i ta količina manja, jer je manje viška za pohranu.

Šta ne rješava

Sezonski manjak i nizove oblačnih dana. Za to bi bio potreban kapacitet koji se u kućnim sistemima ne ugrađuje.

Kako se kapacitet procjenjuje i šta sve ulazi u taj proračun, objašnjava vodič kolika solarna baterija mi treba.

Ako je sistem off-grid

Kod sistema bez mrežnog priključka zima je kritičan period, pa proračun ne može stati na mjesečnom prosjeku. Potrebno je razmotriti nizove uzastopnih nepovoljnih dana i imati plan rezervnog napajanja za period kada ni baterija ni paneli ne pokrivaju potrošnju. Osnove su obrađene u vodiču o off-grid solarnim sistemima.

Kako dobiti procjenu za vlastiti krov?

Brojevi iz ovog vodiča su referentne tačke. Za procjenu za konkretan krov projektantu ili instalateru trebaju ovi podaci:

  • Lokacija — adresa ili koordinate, i nadmorska visina.
  • DC snaga panela u kWp i broj modula.
  • Nagib krovne ravni u stepenima.
  • Azimut, odnosno odstupanje od juga.
  • Način ugradnje — na krovnoj ravni, na podkonstrukciji ili na tlu, jer to mijenja provjetravanje modula.
  • Sjene — reljef, susjedni objekti, dimnjaci, drveće i zimska putanja Sunca.
  • Gubici sistema koji se unose u proračun.
  • Mjesečna potrošnja u kWh i njena raspodjela kroz dan.

8 provjera za planiranje zimskog rada

Pripremite podatke za razgovor s projektantom ili instalaterom.

Označavanje služi samo ličnoj evidenciji razmotrenih pitanja i ne daje tehničku ocjenu, potvrdu sigurnosti ni automatsku preporuku sistema. Konačna procjena zimskog rada zasniva se na lokaciji, potrošnji, projektu i dokumentaciji ugrađene opreme.

Isti proračun možete ponoviti sami u PVGIS-u. Alat i opis parametara dostupni su u dokumentaciji PVGIS servisa; važno je da sve postavke ostanu iste kada poredite dvije lokacije.

Česta pitanja

Rade. Niska temperatura nije problem za fotonaponski modul, a hladnija ćelija pri istom zračenju daje nešto bolji učinak. Ograničenje zimi nije hladnoća, nego količina svjetlosti: kratak dan, nisko Sunce i češća oblačnost.

Proizvode, ali manje. Pod oblačnim nebom dolazi pretežno difuzno zračenje, koje moduli koriste, ali ga je po jedinici površine znatno manje od direktnog sunčevog snopa. Koliko točno — zavisi od vrste naoblake i ne može se svesti na jedan procenat.

Pod istim modelskim pretpostavkama kao referentni sistem od 10 kWp u ovom vodiču (jug, nagib 35°, uneseni sistemski gubici 14 %, slobodno provjetravani moduli, PVGIS 5.3 / SARAH3, 2005–2023), vrijednosti za 5 kWp su točno polovina prikazanih. Za zimska tri mjeseca to je približno 956 kWh u Sarajevu, 876 kWh u Banjoj Luci i 1.208 kWh u Mostaru, a samo za decembar oko 274, 256 i 372 kWh.

Ovo je skaliranje modelskog rezultata, a ne preporuka konfiguracije sistema ili invertera. Više o sistemima te snage ima u vodiču o solarnoj elektrani od 5 kW.

Prekriven modul ne proizvodi, pa snijeg jeste gubitak. Ali uklanjanje nosi rizik od pada i od oštećenja modula, zbog čega se ne izvodi improvizirano. Postupak treba pratiti dokumentaciju proizvođača i dogovor s izvođačem; penjanje na zaleđen krov, hodanje po modulima, struganje leda i polijevanje vrućom vodom ne dolaze u obzir.

Samo u granicama svog kapaciteta, i samo ako je prije toga bila napunjena. Baterija premješta energiju kroz vrijeme, ne stvara je. Za niz oblačnih dana zimi kućni kapaciteti u pravilu nisu dovoljni, pa kod off-grid sistema treba planirati rezervno napajanje.

Zato što se energija mora poklopiti u vremenu. Sistem koji kroz godinu proizvede koliko objekat potroši i dalje ljeti ima višak, a zimi manjak. Osim toga, račun sadrži i stavke koje ne zavise od potrošene energije. Kako se predana i preuzeta energija obračunavaju, objašnjeno je u vodiču o neto mjerenju i neto obračunu.

Izvori i metodologija

Svi mjesečni i godišnji brojevi u ovom vodiču dolaze iz jednog proračuna, pod istim postavkama za sve tri lokacije.

Proračun i postavke

Izvor: European Commission, Joint Research Centre, PVGIS 5.3, alat PVcalc. Proračun preuzet 25.10.2026.

Baza sunčevog zračenja: PVGIS-SARAH3. Meteorološka baza: ERA5. Razdoblje u izlazu: 2005–2023.

Jednake postavke: nazivna DC snaga 10 kWp; tehnologija crystSi; fiksni nagib 35°; azimut 0° u PVGIS-u, odnosno jug; uneseni sistemski gubici 14 %; mountingplace=free, model slobodno provjetravanih modula; reljefni horizont uključen.

Koordinate: Sarajevo 43,85 / 18,39; Banja Luka 44,78 / 17,20; Mostar 43,34 / 17,81.

Višegodišnja modelska procjena za navedene postavke. Stvarna proizvodnja zavisi od lokacije, izvedbe i vremenskih prilika. Proračun ne modelira izričito snježni pokrivač na modulima ni lokalno djelimično sjenčenje.

Kako čitati unesene gubitke od 14 %

Uneseni sistemski gubici od 14 % nisu zbir svih fizičkih gubitaka sistema. PVGIS zasebno modelira i druge uticaje — među njima temperaturu modula, spektralne efekte i uglovnu refleksiju — i oni su već sadržani u prikazanim rezultatima. Zato se ti uticaji ne smiju ponovo odbijati od vrijednosti iz tabele. Opis metodologije i baza nalazi se u PVGIS dokumentaciji o izvorima podataka i metodama proračuna.

Izvori

Šta namjerno nije objavljeno

  • Cijene opreme, tarife i vrijednost predane energije — bez provjerljivog izvora s datumom, valutom, PDV-om i obimom ne navodimo ih.
  • Pretvaranje iznosa računa u kWh jednim faktorom.
  • Umanjivanje prikazanih PVGIS rezultata fiksnim procentom „za kotline“.
  • Međugodišnja odstupanja predstavljena kao garantovani najmanji ili najveći rezultat.
  • Podaci o pojedinim izvedenim elektranama bez provjerljivog izvornog mjerenja.
  • Tvrdnja da pojedina lokacija u BiH nema snijega, magle ili lokalnih zimskih ograničenja.